Savjetovanja s javnošću koja to zapravo nisu

Sredinom srpnja 2012. Ministarstvo uprave otvorilo je internetsku javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću o nekoliko prijedloga zakona iz svojeg djelokruga. Prijedlozi se odnose na službene evidencije (matice), pravo na pristup informacijama javnog sektora, lokalnu samoupravu,  lokalne izbore te registar birača.  Radi se o vrlo važnim zakonima koji bi ne samo mogli i trebali unijeti reda u funkcioniranje ovih upravnih područja, već i značajno modernizirati dosadašnju praksu. Rok za dostavu komentara je sredina srpnja. Rok završetaka savjetovanja varira od zakona do zakona, ali su razlike svega nekoliko dana.

Istu praksu primijenilo je Ministarstvo poljoprivrede koje je nekoliko dana poslije također otvorilo internetsku javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Rok za očitovanje zaintersirane javnosti je 19. kolovoza 2012.

Treba pohvaliti ministarstva jer su konačno prepoznala i počela koristiti Internet kao medij komunikacije sa zainteresiranom javnošću. To je svakako pozitivan pomak naprijed prema višoj razini demokratskih standarda prilikom usvajanja zakonskih prijedloga. Taj bi pomak trebao povećati transparentnost donošenja zakona i osigurati da se javnost upozna sa novim rješenjima već u fazi njihove pripreme. Na taj bi se način trebalo spriječiti usvajanje neracionalnih rješenja, što je vrlo čest slučaj u našoj zakonodavnoj praksi, i prije donošenja određenog zakona testirati kako će na njega reagirati oni na koje se određeni zakon neposredno odnosi.

Ima li zainteresirana javnost pravo na godišnji odmor?

Pored pozitivnih iskoraka potkrale su se i određene manjkavosti koje će bitno reducirati potencijal koji se nalazi u mogućnostima korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u zakonodavnom procesu. Na prvom mjestu, to je vrijeme savjetovanja. Otvoriti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u vrijeme godišnjih odmora, kada je pažnja javnosti znatno smanjena, u bitnoj mjeri umanjuje stopu participacije stručnjaka, ali i građana, poduzetnika i drugih zainteresiranih subjekata koji bi o zakonskim prijedlozima imali što za reći. Svi su se oni vjerojatno uputili na zasluženi odmor koji sasvim sigurno neće žrtvovati za upoznavanje sa zakonskim prijedlozima i reagiranje na njih. Ljudi imaju pravo na godišnji odmor i nerazumno je očekivati drukčije. To je svakako trebalo uzeti u obzir i, u najmanju ruku, značajno produljiti rokove savjetovanja.

Vrijeme savjetovanja pokazuje da su ministarstva očigledno više zainteresirana za ispunjavanje formalnih obveza koje je pred njih postavio Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koji je Vlada usvojila krajem 2009., nego za dobijanje konkretnih prijedloga i komentara na predložene propise. Na prvom mjestu je, dakle, forma, dok je sadržaj očito pao u drugi plan. To će ubrzati proces usvajanja propisa, ali će istovremeno biti propuštena prilika za otvaranje sadržajne rasprave o zakonskim prijedlozima i upoznavanje javnosti s promjenama koje oni donose. Valja shvatiti da demokracija podrazumijeva komplicirana i nezgodna pitanja i komentare, vrlo često dugotrajne procese savjetovanja i argumentiranu raspravu. Isto tako, podrazumijeva i vještinu usuglašavanja različitih mišljenja i pokušaja postizanja konsenzusa između dijametralno suprotnih stajališta, ako je to uopće moguće.

Organiziranjem internetskih savjetovanja u vrijeme godišnjih odmora velike većine onih koji bi o predloženim zakonima vjerojatno imali što suvislo za reći, ništa od navedenog ne može se postići! Ne bi trebalo smesti s uma da je “krajnji je cilj Kodeksa olakšati interakciju s građanima i predstavnicima zainteresirane javnosti u demokratskom procesu te potaknuti aktivnije sudjelovanje građana u javnom životu.” Kako, ako je većina na godišnjem odmoru?

Ministarstva ostavljaju dojam da vrijedno rade

Ako su već htjela ostaviti dojam da intenzivno rade, ministarstva su vrijeme godišnjih odmora trebala iskoristiti za kvalitetnu pripremu dokumenata koje bi na internetsko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću bilo puno primjerenije uputiti sredinom kolovoza ili početkom rujna. Naime, (pre)često su obrazloženja prijedloga zakona nedovršena i bez sadržajnih objašnjenja pojedinih zakonskih članaka.

Vrijeme godišnjih odmora vjerojatno je, dakle, trebalo iskoristiti za bolju pripremu tekstova u vezi kojih će se pokrenuti savjetovanje. Ili je, pak, rok za savjetovanje u namjanju ruku trebalo produžiti do kraja kolovoza imajući na umu upravo to da većina onih koji bi vjerojatno sudjelovali u savjetovanju zbog objektivnih razloga nema pojma da je savjetovanje uopće pokrenuto. No, to otvara pitanja kvalitete upravljanja i planiranja rada u ministarstvima, o čemu će vjerojatno biti riječi nekom drugom prilikom.

Prije pokretanja savjetovanja neposredno prije sezone godišnjih odmora, ministarstva su se trebala zapitati bi li, primjerice, netko lansirao novi proizvod u to vrijeme, a da nije riječ o kremi za sunčanje, novom osvježajuće piću s okusom papaje ili nečem sličnom. Ovako ostaje gorak okus da naša ministarstva provode savjetovanja koja to zapravo nisu. Umjesto pravih savjetovanja, postoji privid kojim se zadovoljava forma, dok je sadržaj odgurnut u drugi plan.

S obzirom da su savjetovanja sa zainteresiranom javnošću relativno nova praksa u postupku donošenja zakona koja bi mogla polučiti brojne pozitivne rezultate, za nadati se da ovakve nesmotrenosti u njihovoj realizaciji neće (p)ostati uobičajeni obrazac ponašanja prilikom otvaranja budućih sličnih savjetovanja. Bilo bi to još jedno bacanje prašine u oči građanima i izigravanje njihovog ionako uzdrmanog povjerenja.

Sad je čitatelju vjerojatno jasnije zašto ovaj tekst ne sadrži dublju analizu sadržaja niti jednog od navedenih prijedloga zakona.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-33

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Državna uprava, Građani i uprava i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s