Hoćemo li iskoristiti potencijal podjele Hrvatske na dvije statističke regije

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije izvrsna je odluka. Razlog takvoj tvrdnji nalazi se u tome što će cijela Hrvatska imati mogućnost korištenja sredstava iz fondova Europske unije najmanje tijekom njezina sljedeća dva proračunska razdoblja. Dakle, najmanje do kraja 2027., jer proračunska razdoblja EU traju sedam godina. Sljedeće je od 2014. do 2020. To će omogućiti da se financiraju brojni projekti razvoja na cijelom području Hrvatske i da svi njezini građani imaju šansu za kvalitetniji život. Ima li u tome nešto loše?

Hoćemo li biti u stanju smisleno potrošiti milijardu eura godišnje?

Zagovaranjem podjele Hrvatske na više statističkih regija kažnjavaju se stanovnici razvijenijih dijelova zemlje, prije svega Zagreba, Istre i Kvarnera te dijelom sjeverozapadne Hrvatske. Bez obzira na njihovu nešto bolju razvijenost, i u tim dijelovima zemlje postoje projekti koji su itekako podobni za financiranje iz EU fondova. Na pamet padaju ideje za projekte u Zagrebu, poput širenja i modernizacije tramvajske mreže, rekonstrukcije žičare na Sljeme, saniranje odlagališta otpada Jakuševac, stavljanje nikad završene sveučilišne bolnice u javnu namjenu (npr. sportsko-rekreativnu ili obrazovnu), dovršetak izgradnje i opremanje sveučilišnog kampusa na Borongaju, itd. To su tipični primjeri projekata pogodnih za financiranje iz fondova EU. Zašto se takvi projekti ne bi financirali bespovratnim sredstvima iz fondova EU, umjesto zaduživanjem budućih generacija građana?

S druge strane, novca na raspolaganju ima dovoljno da se ostali dijelovi Hrvatske ne trebaju bojati da će ostati kratkih rukava. Jer, što god tko mislio, nije nimalo lako ni jednostavno potrošiti oko milijardu eura sredstava koja će godišnje biti dostupna za financiranje projekata. Niti će se sva ta sredstva potrošiti za financiranje projekata u Zagrebu i drugim razvijenijm dijelovima Hrvatske. Hrvatska se sasvim sigurno neće suočiti s manjkom sredstava za projekte, već s manjkom projekata spremnih za financiranje. To bi trebao biti razlog naše zabrinutosti i angažiranja svih raspoloživih kapaciteta da se takvo stanje što je moguće više okrene u našu korist. Stoga je krajne nerazumno, neodgovorno i krajnje politikantsko kreštanje nekih političara koji napadaju ovu odluku Vlade i resornog ministra Grčića. Razloga za napadati Vladu sigurno ima, ali ne u pogledu ove odluke.

Statističke i samoupravne tj. političke regije

Statističke regije, dakle, predstavljaju okvir za korištenje sredstava iz EU fondova, a ne političku regionalizaciju. One se koriste za to da se odluči koliko koja regija ima sredstava na raspolaganju za projekte i kolika će biti stopa sufinanciranja iz drugih (ne EU) izvora financiranja. Što je regija po statističkim pokazateljima razvijenija to je veća stopa financiranja za koju se sama mora pobrinuti. Razvijene regije financiraju i do 50% vrijednosti određenog projekta. Nadalje, što je regija po statističkim pokazateljima razvijenija natječe se s drugim jednako razvijenim regijama iz drugih država članica EU za daleko manja sredstva. Naime, oko 80% budžeta kohezijske politike namijenjeno je financiranju projekata u slabije razvijenim regijama, što znači da onim više razvijenim ostaje znatno manje upravo zato jer se pretpostavlja da mogu same financirati vlastiti razvoj. Neke bi naše regije, u slučaju da je zemlja podijeljena na četiri ili pet statističkih regija, u tom slučaju ušle u borbu za sredstva s mnogo razvijenijim regijama u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj ili Austriji, koje uz to imaju i bogato iskustvo korištenja fondova od nekoliko desetljeća.

No, hoće li sredstva iz fondova EU biti iskorištena velikim dijelom ovisi i o teritorijalnoj podjeli neke zemlje jer ta podjela ima direktne posljedice za tzv. apsorpcijski kapacitet postojećih teritorijalnih jedinica (općine, gradovi i županije) da iskoriste dostupna sredstva. Pod apsorpcijskim kapacitetom podrazumijeva se njegova financijska, personalna i upravna komponenta o kojoj ovisi mogućnost pripreme, kandidiranja i provedbe konkretnih projekata. Sadašnje male jedinice nemaju ni financijski, ni personalni, ni upravni kapacitet za pripremu, kandidiranje i provedbu razvojnih projekata, premda u svakoj od njih postoji potencijal za projekte koji bi se mogli financirati iz sredstava EU. Nažalost, u mnogima nema nikoga tko bi te ideje bio u stanju pretočiti u konkretne i kvalitetne prijedloge projekata spremih za kandidiranje na natječaje.

Statistička podjela ne smije s dnevnog reda skinuti raspravu o teritorijalnoj podjeli i transformaciji sadašnjih županija u manji broj samoupravnih regija. Umjesto 20 županija, optimalno je Hrvatsku podijeliti na pet snažnijih samoupravnih regija koje bi odražavale prirodne, povijesne i identitetske cjeline. Broj lokalnih jedinica, općina i gradova kojih je skupa 556, treba smanjiti gotovo za pola. O tome postoje brojni prijedlozi znanstvenika koji se bave lokalnom samoupravom, decentralizacijom i teritorijalnim preustrojem.

Reforma teritorijalne strukture hrvatske lokalne samouprave neophodan je nastavak odluke o podjeli Hrvatske na dvije statističke regije. To bi trebalo pridonijeti jačanju kapaciteta novih samoupravnih jedinica da u narednim godinama zaista iskoriste sve prednosti ove važne i pozitivne odluke.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava, Regionalna politika i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Hoćemo li iskoristiti potencijal podjele Hrvatske na dvije statističke regije

  1. brnjas napisao:

    ja osobno ne vidim nikakve promjene ukoliko se stvarno formiraju regija u rh, nažalost zbog naših političara, takvih kakvi jesu, regije mogu dovesti do velikoga napredovanja države ako se njima dobro upravlja, baš na na svojoj str objavi rad o regionalizaciji. pozdrav

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s