O ljudima u javnoj upravi ovisi kvaliteta života građana

Kako se približava ulazak Hrvatske u EU sve se više javno govori o potrebi iskorištavanja sredstava koja će biti na raspolaganju u okviru njezinih fondova namijenjenih financiranju regionalnog razvoja. Potrebno je na vrijeme pripremiti projekte i pokušati iskoristiti što je moguće više moguće dostupnih sredstava. Strani i domaći savjetnici ukazuju na važnost podizanja apsorpcijskog kapaciteta, a kvalitetni službenici jedan su od njegovih bitnih elemenata. Kvalitetno funkcioniranje Hrvatske u EU i izvlačenje najveće koristi za građane, također u velikoj mjeri ovisi o vodećim ljudima u upravi koji će se biti u stanju izboriti za interese svoje zemlje u hodnicima briselske administracije.

To otvara pitanje kvalitete upravnog osoblja i to prevenstveno rukovodećeg upravnog osoblja koje predstavlja kičmu upravnog sustava. O tom vodećem sloju ljudi u upravi ovisi kvaliteta života građana svake zemlje. Pri tome se ne misli na politički imenovane funkcionare, tj. ministre, njihove zamjenike i pomoćnike koji dolaze i odlaze ovisno o izbornim ciklusima. Iako politički imenovani funkcionari (dužnosnici) nose političku odgovornost za stanje u javnoj upravi i u velikoj mjeri utječu na njezin rad, na kvalitetu javne uprave značajno utječe i kvaliteta praofesionalng upravnog osoblja, tj. službenika koji u upravi rade neovisno o trenutnoj političkoj opciji. Karijerni službenici jamče kontinuitet u upravi, obavljaju najveći dio stručnog posla neovisno o trenutno vladajućoj političkoj opciji, pripremaju nacrte propisa i drugih akata i neposredno rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima građana. O njihovom znanju, motiviranosti, inovativnosti i predanosti radu uvelike ovisi kvaliteta života građana. To je zbog toga, jer s upravom komuniciramo gotovo svakodnevno pokušavajući ostvariti svoja prava.

Dva procesa trebala bi postati temeljno obilježja javne uprave ukoliko želimo imati svijetlu budućnost. To su depolitizacija s jedne, te značajno povećanje profesionalizma službenika,  s druge strane. Politizacija se mora neprekidno smanjivati, a profesionalizam kontinuirano jačati ako želimo postati zemlja uspjeha i prosperiteta. Na taj način ćemo moći iskoristiti komparativne prednosti kojima Hrvatska obiluje.

Smanjivati politički utjecaj na javnu upravu

Hrvatsku još uvijek u značajnoj mjeri karakterizira politizacija javne uprave, tj. zapošljavanje po političkim i drugim kriterijima, a ne po kriteriju stručnosti i odabira najkvalitetnijeg kandidata za neko radno mjesto. Javna uprava godinama sustavno je popunjavanja “podobnima”, “našima”, “politički ispravnima” te rođački i rodbinski bliskima nekome od naših. Na njihovu stručnost i motiviranost nije se stavljalo previše naglaska. Rad u upravi smatra(o) se nečim što se može nučiti u hodu i za što nije potrebno posebno obrazovanje o javnoj upavi i kontinuirano stručno usavršavanje nakon stupanja u službu.

Dear mondaySustav plaćanja i nagrađivanja po učinku u našoj javnoj upravi praktički ne postoji. Uravnilovka dovodi do toga da se jednako plaćaju marljivi radnici i nemarne lijenčine. Ugled državne i javne službe na vrlo je niskim razinama. To je pridonijelo da se u upravi zapošljavaju oni kojima to nije prvi izbor, već oni koji uglavnom nemaju drugu mogućnost odnosno koji se žele skloniti u zavjetrinu i uz sigurnost zaposlenja živjeti koliko-toliko miran život. Javna uprava uglavnom je postala utočište ženskoj populaciji koja se uz sigurnost radnog mjesta koju pruža rad u upravi i realizaciju svih radničkih prava (fleksibilan godišnji odmor, porodiljni dopust, bolovanje za dijete, redovna plaća, prijava i uplata doprinosa na puni iznos plaće, itd.) može relativno bezbolno posvetiti obiteljskim obavezama.

To je, uz dužno poštovanje iznimkama, obilježje velike većine zaposlenih u upravi. Stoga su ispod prosječno motivirani, vrlo slabo usmjereni na uvođenje inovacija u okviru postojećih mogućnosti i u konačnici, vrlo niske razine produktivnosti. “Nitko me ne može tako malo platiti, koliko mogu malo raditi!” – postalo je modus operandi prosječnog državnog i javnog službenika. No,  ne treba ih zbog toga ni pretjerano kriviti. Tko će pokazivati sklonost inovacijama, predanom radu i pokazivati ambiciju u okolini koja je za takvo nešto visoko destimulativna? Onima koji visoko motivirani dođu u upravu prijeti realna opasnost da se nakon nekog vremena utope se u kulturu konformizma i prilagode postojećoj atmosferi.

Jačati profesionalizam upravnih službenika

Kvaliteta javnih usluga koje uprava pruža građanima i poduzetnicima ovisi o razini profesionalizma njezinih službenika. Pod time se podrazumijeva postojanje posebne etike upravnih službenika te visoke razine općih znanja o organizaciji i funkcioniranju različitih apekata upravnog sustava, jednako kao i specijalnih znanja o nekom konkretnom upravnom području (obrazovanje, graditeljstvo, okoliš, poljoprivreda, zdravstvo, itd.). Službenička etika velikim se dijelom usvaja tijekom procesa formalnog obrazovanja za rad u upravi i nastavlja se izgrađivati i brusiti tijekom radnog vijeka. To se obrazovanje, pak, odvija se na posebnim obrazovnim institucijama koje na (pred)diplomskoj i poslijediplomskoj razini nude opća i specijalizirana znanja za pripremu budućih upravnih službenika. Dovoljno je reći da je Hrvatska među iznimno rijetkim zemljama koja uopće nema poseban sveučilišni studij za javnu upravu. A za stručne prvostupnike javne uprave koji su tijekom svojeg obrazovanja usvojili znanja o javnoj upravi, naprosto nema mjesta u sadašnjoj organizaciji ministarstava i drugih upravnih organa. Zamislite što bi bilo kada bi se na sudovima zapošljavali ljudi koji tijekom svojeg obrazovnog procesa nisu slušali predavanja iz pravnih i drugih srodnih predmeta i polagali ispite iz različitih područja prava i srodnih disciplina, a nakon vježbeničkog staža položili pravosudni ispit? A kad bi se u bolnice na radna mjesta liječnika zapošljavali ekonomisti ili programeri? Zašto se onda još uvijek vjeruje da je upravi moguće raditi bez posebnih znanja koja se tiču različlitih aspekata javne uprave?

Profesionalizam javnih službenika put je u bolju budućnost. Bez toga, ni jedna politika neće biti u stanju provesti svoje zamisli i političke programe. Javna uprava umjesto podupiranja razvoja i inovacija, (p)ostat će sve ozbiljnija prijetnja njihovom ostvarenju. Stvaranje uvjeta za jačanje profesionalizma u upravi prvorazredna je društvena zadaća. Politika, javnost, mediji, akademska zajednica i sami državni službenici trebaju se zajedničkim snagama puno ozbiljnije i predanije angažirati na jačanju kulture stručnosti i profesionalizma u javnoj upravi kako bi ona mogla ispunjavati svoje zadaće na korist društva.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Javna uprava i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s