Stručni argumenti ili lokalpatriotizam – Nužna promjena kuta gledanja na teritorijalni preustroj Hrvatske

DDPiše: Daria Dubajić, mag. iur, asistentica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

27. prosinca 2012. na HRT1 u emisiji Tema dana problematizirane su teme teritorijalnog preustroja i decentralizacije u RH kao dijela “strukturnih reformi” o kojima  se govori od nastanka suverene i neovisne RH naovamo. U emisiji su gostovali prof. dr. sc. Ivan Koprić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Ivan Jakovčić, istarski župan i predsjednik IDS-a. Obojica su članovi Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije i reforme lokalne i područne (regionalne) samouprave kojeg je Vlada RH formirala u veljači  2012. i koje je do sada održalo samo dvije sjednice.

Nedostatak političke volje ili nedostatak znanja i odlučnosti

Je li decentralizacija reforma koju nijedna Vlada ne želi jer ona neminovno jača lokalnu samoupravu? Sadašnje Povjerenstvo treća je radna skupina koja se bavi decentralizacijom. Od prve koalicijske vlade 2000. naovamo svaka Vlada imala je decentralizaciju u svojoj političkoj platformi. Čini se da se decentralizacija, poput većine prioriteta proklamiranih u predizbornim programima vladajućih stranaka, ionako ne ostvaruje. Jakovčić kaže da je to zato jer nema političke volje za provođenjem ove reforme. Čini se da je njegov stav pogrešan jer volja ipak postoji, barem ona formalna, kada su sve političke skupine na vlasti od 2000. u svojim programima istaknule teritorijalne promjene i/ili nužnost decentralizacije javnih poslova i sredstava te nakon stupanja na vlast formirale radnu skupinu koja je okupljala različite aktere (potpredsjednike Vlade, ministre, župane, gradonačelnike, načelnike općina, neovisne stručnjake, itd.). Nije li stoga prije riječ o nedostatku vizije i znanja što treba postići, koje su poteškoće i prihvatljiva rješenja, kako suvislo komunicirati i usuglasiti se oko jednog ili, još bolje, nekoliko različitih prijedloga koji bi se iznijeli pred sud javnosti? Navedene reforme u Hrvatskoj su očito željene i stoga nema sumnje da ih treba i provesti.

Kada će se komparativni primjeri dobre prakse početi ozbiljno razmatrati

Kako je i spomenuto u emisiji, Poljska i Danska primjeri su dobre prakse u provođenju teritorijalnih i decentralizacijskih reformi. S površinom i brojem stanovnika usporedivima s Hrvatskom, Danska je posljednjom teritorijalnom reformom iz 2007. (u krugu kritičara nazivanom još i “nezamislivom” reformom) smanjila broj općina s 275 na 98 te od 13 okruga (jedinica usporedivih s hrvatskim županijama) formirala pet regija. Predviđeni (i ostvareni) cilj reforme bio je povećanje kapaciteta općina za pružanje kvalitetnijih javnih usluga građanima. Strateški isplanirane pripreme trajale su nešto više od četiri godine. U listopadu 2002. formirano je Povjerenstvo za upravnu strukturu (sličnog sastava kao i naše Povjerenstvo) koje je u 14 mjeseci pripremilo šest različitih modela “novog javnog sektora” i iznijelo ih na intenzivnu tromjesečnu javnu raspravu u kojoj je sudjelovalo 500-injak institucija javnog, poslovnog i neprofitnog sektora. U travnju 2004. danska Vlada predstavila je jedinstveni prijedlog reforme danskom Parlamentu, u kojem su vladajući i oporba sklopili Sporazum o strukturnoj reformi. Kriterij  za formiranje općina je bio minimalno 20.000 stanovnika, pa je Vlada naložila općinama s manjim brojem stanovnika da dostave plan spajanja sa susjednim općinama. U 24 općine proveden je i savjetodavni referendum. Plan općina o spajanju usvojen je u Parlamentu i pripremljeno je 50-ak zakona koji reguliraju novi sustav lokalne samouprave. Nakon široke javne i parlamentarne rasprave i izglasavanja tih zakona, održani su lokalni izbori, izrađena je nova geografska karta, izvršena je nova distribucija i organizacija poslova i prijenos vlasništva nad imovinom, riješena su statusna pitanja lokalnih službenika, itd.

Lokalpatriotski interesi kao prepreka promjenama

Unatoč jasno željenoj reformi, usk(ogrudn)ih interesa unutar Povjerenstva čini se ne nedostaje. Tako Jakovčić u emisiji implicira da će Istra ekonomski nazadovati ako uđe u jednu samoupravnu regiju s Rijekom jer “pored Zagreba, Istra je najjača ekonomija u Hrvatskoj”. Pa zar politika mora nužno prodrijeti u sve društvene sfere? Ovisi li moderno tržišno gospodarstvo o granicama samo jedne regije ili države? Što je s ekonomijom razmjera u pružanju javnih usluga građanima, nije li to dobar razlog za povećanje područja lokalnih jedinica svih razina? Javne službe, neovisno o razini lokalnih jedinica na kojim se pružaju, efikasnije su i kvalitetnije na većem području, koje ima više stanovnika-korisnika, veće fiskalne izvore prihoda, više stručnih kadrova na izboru, a veće su i uštede u upravljanju tim službama. Također, je li političko ogledalo jedino u kojem se može i smije zrcaliti identitet nekog područja i njegovih stanovnika? Istra će uvijek ostati Istra, geografski, povijesno, kulturno i jezično posebna u percepciji svojih stanovnika te domaćih i inozemnih turista koji je posjećuju, bez obzira hoće li zadržati svoje ime u nazivu buduće političke regije ili ne. Isto je i s područjem Međimurja, Baranje itd. Funkcija lokalpatriotizma u političkom leadershipu je u čuvanju povijesnih i kulturnih osobitosti nekog područja i zalaganja da one zadobiju svoj autonomni pečat u ovom ili onom obliku. Stvari idu u krivom smjeru ako se lokalpatriotizmom služi kao ideološkim alatom za ljubomorno čuvanje granica nekog područja, posebno ako takva izolacija dovodi do zastoja ili nazadovanja u razvoju i  učvršćivanju uvjerenja o “nepremostivim” razlikama između više lokalnih zajednica. Politički leadership koji zlorabi lokalpatriotske osjećaje građana radi očuvanja postojeće političke moći gubi svoj legitimitet, i to ne samo u doba krize.

U iščekivanju pozitivnih pomaka

Osim IDS-a i druge regionalne političke stranke apeliraju da se napokon počne s reformama Među neovisnim stručnjacima u Povjerenstvu već postoji konsenzus oko mogućih modela reformi, budući da se već godinama bave i surađuju na tom području. Izgleda da je najveći dio posla oko pripreme prijedloga, kao i inzistiranje na smislenom angažmanu svih članova upravo na njima. Nadajmo se da će uskoro dobiti priliku to i učiniti.

O reformama u RH govori se uglavnom negativno – svi  ističu ono što ne žele, a gotovo nitko ono što se ustvari hoće. Prema riječima glavnog izvršnog direktora danske općine Odense „država i općine mnogo komuniciraju, a inicijativa dolazi s obje strane. Odlika Danaca je sposobnost vođenja dijaloga“. U Hrvatskoj će  inicijativa i komunikacija postati pozitivna i konstruktivna tek kada predstavnici različitih političkih razina prošire svoje horizonte mnogo dalje od lokalpatriotskih, pa će i na prvi pogled „nezamislive“ reforme postati moguće kao što su postale i u mnogim drugim zemljama.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

3 odgovora na Stručni argumenti ili lokalpatriotizam – Nužna promjena kuta gledanja na teritorijalni preustroj Hrvatske

  1. Marko napisao:

    Toliko o demokraciji, zdravooooooooo

    • vdulabic napisao:

      Komentirati se trebaju tekstovi i ono što je u njima izneseno. I to ne anonimno, već potpisano imenom i prezimenom. I autori svoje tekstove potpisuju imenom i prezimenom. To je demokracija i pravila igre. Uvrede i kukavičluk ne prolaze. Pozdrav!

  2. Marko napisao:

    Profesore, ja cijenim vaš rad te jezgrovit i kvalitetan način na koji iznosite probleme lokalne i regionalne uprave i nužnost njihovog rješavanja i slažem se s vama. Pa naravno da je decentralizacija i veća autonomija kao i smanjenje broja općina (iako koliko sam upućen, po zakonu, lokalne sredine tj, općine imaju vrlo široke ovlasti međutim to je sve samo de iure a u stvarnosti proračuni većine tih malih općina ne omogućuju konkretniji pomak naprijed, ali puno veći problem je način razmišljanja “lidera” tih malih sredina jer kao što je prof. Pusić rekao a to se odnosi na ogromnu većinu političkih ali i gospodarskih funkcija u cijeloj našoj zemlji “kriterij je podobnost a ne sposobnost”). ključ razvitka svake sredine koja bi morala popout malog “centra” neposredno djelovati i izgrađivati vlastiti životni prostor, to je potpuno prirodna stvar, naravno da ljudi u upravi odnosno čitav službenički aparat mora biti javni servis, na usluzi i pomoć svojim sugrađanima i poštovati zakonske i etičke norme koje pripadaju takvoj funkciji.
    Ja vam se ispričavam na vulgarnom ispadu u prvom komentaru i u pravu ste, ne smije se vrijeđati.
    Međutim nužnost digresije od ove teme kao uostalom od smatram svih tema koje su vezane za sve što je javno i s čime se građani služe je naravno vezana za spomenutu demokraciju od koje bojim se u našim krajevima postoji više forma nego srž i iako napredujemo, prilično smo spori.
    Profesore postoji li demokracija u društvu u kojemu se ne smije javno pričati o zločinima propalog sustava koji nije bio demokratski, zapravo više je bio boljševički jer se ljude tamanilo kao muhe, pratilo i proganjalo zbog iznesenog mišljenja. Iskazivanje nacionalnih i vjerskih (više, manje) osjećaja se pod prijetnjom i represivnim djelovanjem suzbijalo i branilo građanima, proglašavalo ih se državnim neprijateljima i slalo na otok Goli za koji su svjedoci koji su preživjeli neke druge logore (Dachau, Jasenovac) rekli da je režim tamo bio gori i okrutniji nego u stravičnim logorima kroz koje su oni sami prošli.
    Taj mučiteljski režim je naravno oformio tko drugi nego najveći sin naših naroda Josip Broz, na Kazališnom trgu još uvijek službeno Maršal Tito i u tome je problem profesore, mi moramo kao narod, kao zajednica ravnopravnih građana osuditi totalitarizam, Europa ga je osudila, postoje deklaracije EU o tome a mi bauljamo u magli, podobni nas drže na kratkom povodcu, 10 godina stojimo u mjestu jedino što kontinuirano povećavamo je vanjski dug i već se osjete dužničke “blagodati”.
    Nije to stvar ni mržnje ni revanšizma stvar je pobjede slobode i razuma nad tiranijom i jednoumljem a istina se uvijek otkrije prije ili kasnije.
    Ulazimo u EU, pa zar stvarno netko naivan misli da njima nije poznato licemjerje naših političara koji su veliki “demokrate” a druga diktatora čuvaju, zapravo ne znam kome ga čuvaju jer bojim se da ga veeelika većina građana ne želi, zapravo to je idealno pitanje za referendum…
    Što ??? Referendum ?? Zar vi građani ove demokratske zemlje mislite da je nas i malo briga za vaše mišljenje, taman posla valjda bi i za održavanje Gay parade htjeli referendum pa da manjina koja moralno terorizira većinu ostane uskraćena za mogućnost izazivanja negativnih emocija kod opet veeelike većine građana, ah ta dvostruka mjerila… po Gay paradi smo u Europi a po osudi totalitarizma u Jugo sferi i nikako da uhvatimo jedan pravac svi zajedno po svim pitanjima i tako krenemo u bolju budućnost.
    Ja se opet ispričavam na širokom skretanju od teme javne uprave, međutim za mene su sve javne stvari koje se mogu ticati općeg dobra u svakom pogledu (materijalnom, kulturnom, moralnom) važne jer ako nema istinske slobode koja dopušta sve što nije zabranjeno i koja mora kritički upozoravati na defektne anomalije društva i raditi na njihovom ispravljanju tada to i nije demokratsko i slobodno društvo.
    Pratim vas i dalje, samo tako nastavite, ako hoćete objavite ako nećete nikome ništa, međutim “budući dani odgovore nose, saznat će i oni koji ne bi” kako kažu Partibrejkersi.
    Živjeli i svako dobro.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s