Tri koraka za bolju organizaciju i upravljanje u javnom sektoru

Studentska udruga Financijski klub organizirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu događanje po nazivom Competitiveness Week 2013. Drugi dan bio je posvećen javnom sektoru i problemima koje taj sektor predstavlja za gospodarstvo. Pozvan sam sudjelovati, pa sam imao sam priliku iznijeti nekoliko opservacija o ključnim problemima javnog sektora u Hrvatskoj te o tome razgovarati sa studentima i pokušati odgovoriti na njihova pitanja.

Ključni problem javnog sektora nije njegova pretjerana veličina, jer u bitnim odrednicama, hrvatski javni sektor ne odudara značajno od europskog prosjeka. U nekim segmetnima je veći, u nekim manji, ali generalno gledajući, ne radi se o mastodontu koji bi značajno odudarao od razvijeni(ji)h zemalja s konkurentnijim gospodarstvom od našega. To potvrđuju i podaci koji su, između ostalog bili izneseni na okruglom stolu, a koji su poznati onima koji se bave javnim sektorom. O javnom sektoru u Hrvatskoj postoje brojne prerasude koje dovode to toga da se ne otvaraju prava pitanja u pogledu njegovog funkcioniranja. Ističući problem veličine, zanemaruju se važniji problemi.

Glavni problemi javnog sektora

Veći problemi od veličine javnog sektora su njegova loša organiziranost i loše upravljanje. Za to je uglavnom odgovorna politika, tj. osobe koje su nakon izbora imenovane na ključne rukovodeće položaje u ministarstvima, drugim državnim tijelima i trgovačkim društvima u državnom vlasništvu te raznim agencijama, uredima, zavodima i drugim organizacijama koje su pod neposrednom ili posrednom kontrolom izabrane vlasti. Na ključne položaje u javnom sektoru vrlo često dolaze ljudi koji ne poznaju osnovne postulate javnog upravljanja i koji zbog toga nerijetko nisu u stanju provesti dobre zamisli koje ponekad imaju.

Nakon rasprave, moderator skupa pitao nas je koje su tri ključne reforme koje bi poduzeli kako bi popravili stanje u javnom sektoru. Po mojem sudu, kako bi se odgovorilo na problem neadekvatnog javnog upravljanja i neracionalnosti organizacije, potrebno je pokrenuti dalekosežan proces pozitivnih promjena u tri područja kako bi javni sektor u budućnosti imao šansu biti boljim nego što je danas i kako bi se stvorilo pozitivno okruženje za investicije i nova radna mjesta u privatnom sektoru.

Demokratizacija političkih stranaka

Političke stranke treba značajnije demokratizirati i omogućiti da se bavljenje politikom počne percipirati kao častan posao usmjeren općem dobru, a ne bogaćenju pojedinca i interesnih skupina koje su strankama pomogle u osvajanju vlasti. To bi trebalo osigurati da upraljački kadar u javnom sektoru budu visoko obrazovani i moralni ljudi koji su u politiku ušli iz plemenitih motiva, ali i koji imaju znanje o tome kako funkcionira državni mehanizam. Potrebni su nam političari kod kojih se javni interes na listi prioriteta nalazi na višem mjestu od stranačke stege.

Nekoliko je mehanizama koji bi mogli biti iskorišteni u tom smislu, a svakako među najboljim su tzv. otvorene liste i drugi slični mehanizmi putem kojih građani mogu imati značajniji utjecaj na političke procese, formiranje kandidacijskih lista za izbore i sl. Recentni primjer estonskog građanskog parlamenta pokazuje kako je upravo to put kojim bi trebalo krenuti naprijed kad je riječ o demokratizaciji političkih stranaka i izbornog procesa. Na taj bi se način otvorio prostor kvalitetnim i stručnim pojedincima da se u strankama etabliraju zbog svoje kvalitete, a ne samo zbog poslušnosti stranačkom vodstvu.

Profesionalizacija službenika

Osim podizanja kvalitete rukovodećeg političko-dužnosničkog kadra u upravi potrebna je i sustavna edukacija karijernih upravnih službenika na državnoj i lokalnoj razini. Potrebno je ustrojiti poseban sveučilišni studij za državne i javne službenike koji bi predstavljao centralno mjesto obrazovanja i odgoja velikog broja budućih državnih i javnih službenika. Taj studij bi trebali upisivati oni koji bi se u budućnosti zapošljavali na rukovodećim radnim mjestima u javnom sektoru. I to prvenstveno na najvišim upravljačkim pozicijama koje su dostupne službenicima i koje zapravo predstavljaju kičmu upravnog sustava.

O kvaliteti ljudi koji rade u javnoj upravi u velikoj mjeri ovisi kvaliteta života građana. Neophodan je novi mentalitet državnih i javnih službenika, a taj se mentalitet može usvojiti jedino kroz obrazovanje prije stupanja u službu i kontinuiranim usavršavanjem za vrijeme obavljanja službe. Dodatno obrazovanje i stručno usvršavanje treba organizirati tako da je svaki službenik obvezan određen broj dana u godini posvetiti stručnom usavršavanju na specijaliziranim poslijediplomskim studijima ili kraćim tečajevima. U tom smislu, potrebna je intenzivnija suradnja Ministarstva uprave i sveučilišne zajednice u osmišljavanju i provedbi tog cilja. Nova znanja o javnoj upravi i javnom sektoru jednako kao i uvid u suvremene trendove upravnog razvoja, upravnim praktičarima može i treba ponuditi znanstvena zajednica proučava javnu upravu.

Racionalizacija organizacije

Konačno, valja krenuti u ozbiljnu racionalizaciju državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovačkih društava i drugih organizacija koje čine tri bitna segmenta javnog sektora.

Svaka vladajuća garnitura reorganizira broj ministarstava bez ikakve konzultacije s ekspertima koji se bave javnom upravom, misleći valjda da je to stvar isključivo njihovih političkih prioriteta. Neophodno je uspostaviti politički konsenzus o okvirnom broju ministarstava koji će odražavati strateška područja javne politike, a političari se u oporbi trebaju pripremati za rukovodeće funkcije. Ne može se nakon svakih izbora misliti kako svijet počinje s trenutnom vladajućom garniturom. Previše je eksperimentiranja, proizvoljnosti i slučajnosti u organizaciji i vođenju upravnog aparata, a to se nužno odražava na njegovu učinkovitost i ekonomičnost.

Lokalna i regionalna samouprava vape za racionalnom organizacijom, tj. manjim brojem većih jedinica i regija te značajnijim sredstvima kojima će raspolagati kako bi stvorile pozitivno okruženja za lokalni i regionalni razvoj. Analiza i prijedloga na tom području je mnogo. Potrebna je samo voljnost da se prijedlozi provedu.

Javna trgovačka društva putem kojih se obavljaju tzv. gospodarske službe od općeg interesa uglavnom se stihijski razvijaju dijelom pod utjecajem regulative EU. No, ta društva velikim dijelom služe i za udomljavanje kojekakvih podobnika. U tom segementu potrebne su dugoročne strateške smjernice razvoja gospodarskih i negospodarskih službi od općeg interesa, potreba i dinamika eventualne privatizacije uz neophodne mehanizme zaštite javnog interesa. U tom dijelu javnog sektora ima prostora za menadžerske vještine koje su neophodne za upravljanje privatnim sektorom, premda i tu valja biti svjestan općeg interesa koji se tim djelatnostima treba zadovoljiti.

Ozbiljan, promišljen i sustavan rad na navedenim područjima mogao bi u budućnosti dovesti do kvalitetnijeg funkcioniranja javnog sektora. Umjesto njegove destrukcije koju je moguće uočiti u dijelu medija i javnosti, javni sektor treba pokušati racionalno organizirati i njime kompetentno upravljati. A to su dugoročni procesi koje se mora pokrenuti ako se želi ići putem napretka.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/s2R6LY-139

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Državna uprava, Javna uprava, Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s