Jesu li lokalni izbori završili: od kruga do kruga

KopricPiše: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

Lokalni su izbori održani 19. svibnja 2013., kad smo mogli birati članove gradskih odnosno općinskih vijeća i (grado)načelnike, kao i članove županijskih skupština i župane.

U čitavoj Hrvatskoj natjecalo se 3.205 lista za lokalna predstavnička tijela (5,5 u prosjeku po jedinici) te 2.066 kandidata za načelnike i župane (3,5 u prosjeku po jedinici). Od toga se kandidiralo 498 lista koje su predložile grupe birača te 379 kandidata takvih grupa za načelnička i županska mjesta (ranije zvani nezavisne liste i kandidati). U svojstvu predlagača lista i kandidata sudjelovale su 104 političke stranke.

Natjecali su se i kandidati za zamjenike načelnika koji sukladno zakonu predstavljaju nacionalne manjine ili pak Hrvate (u jedinicama u kojima su Hrvati manjina). Takvih je bilo ukupno (obje kategorije) 174, a unutar toga predstavnika srpske manjine 101, češke 12, talijanske 10, mađarske 9, itd., dok se za mjesto zamjenika iz reda hrvatskog naroda natjecalo 28 kandidata.

Ukupno je bilo 40.587 kandidata i 15.973 kandidatkinje (ukupno 56.560), a liste je predvodilo 2.834 nositelja i samo 371 nositeljica (ukupno 3.205). Najmlađi kandidati rođeni su 1995., a najstariji 1923. Biralo se 8.254 vijećnika, 128 gradonačelnika, 428 općinskih načelnika i 20 župana. Ovo su bili drugi lokalni izbori na kojima smo načelnike mogli birati sami, neposredno, tako da u njihovom izboru ne sudjeluju lokalna vijeća (predstavnička tijela). Ukupno, od osamostaljenja, ovo su bili šesti opći lokalni izbori (1993. – 2013.).

Izlaznost birača ove godine nije pala u odnosu na ranije izbore te je bila 47%, baš kao i na izborima 2009. Takvu izlaznost može se ocijeniti pozitivnom, ako znamo da je izlaznost na izbore za hrvatske članove EU parlamenta bila sramotno niskih 20,83%, s čak 5,07% nevažećih glasova. No, još uvijek smo daleko od izlaznosti tijekom 1990-ih koja je premašivala i ¾ birača.

Prema je teško biti zadovoljan odazivom ispod 50%, valja reći da i tih 47% daje određeni legitimitet novoizabranim vijećnicima i načelnicima. Legitimitet koji im je potreban da bi mogli s određenom dozom sigurnosti i povjerenja građana obnašati dužnosti koje jesu ozbiljne i odgovorne, koliko god nam se to ponekad spornim činilo. No, valja biti svjestan da je čak 53% birača odbilo sudjelovati u izbornom procesu, što je iznimno puno i pokazuje da postoji niz ozbiljnih problema s lokalnom samoupravom u Hrvatskoj.

Kakvi su rezultati lokalnih izbora, i možemo li već sada prići nekim ozbiljnim analizama?

Ponajprije, Državno izborno povjerenstvo nije objavilo ukupan broj nevažećih listića, ali čini se da je njihov postotak nešto manji nego na izborima za EU parlament u travnju ove godine. Budući da nevažeći listići znače protest, riječ je o ozbiljnom nezadovoljstvu nad kojim bi se vlasti morale zamisliti.

Po mojem mišljenju, riječ je o protestu protiv slabe uloge lokalne samouprave, jer ona ne može odgovoriti očekivanjima građana, budući da joj zakon brani obavljanje šireg kruga javnih poslova; ali i o protestu protiv samog izbornog procesa i kandidata i lista koje su bile ponuđene. Protestira se protiv nemogućnosti odabira željenih kandidata s lista, ali i protiv situacije kad nema zadovoljavajućih kandidata, bar po mišljenju birača.

Kako bilo, članovi vijeća izabrani su. S obzirom da se za načelnike traži većina svih birača izašlih na izbore u pojedinoj jedinici, u prvom krugu je izabran 41 gradonačelnik te 245 općinskih načelnika (ukupno 286), ali i 9 župana (od 20 ukupno). U drugom krugu izbora koji će se održati 2. lipnja natjecat će se po dva kandidata s najboljim rezultatom iz prvog kruga u 186 općina, 86 gradova, Gradu Zagrebu i 11 županija (ukupno 284 jedinice). Dakle, izbori nisu završeni za oko 560 kandidata za načelnička mjesta, kao i za birače u 284 jedinice. Naravno, s obzirom na konstelacije u pojedinim područjima i slabiju privlačnost drugog kruga, može se očekivati slabija izlaznost, možda i do 10% manja nego u prvom krugu.

Prave bitke međutim slijede tek nakon drugog kruga i konstituiranja lokalnih predstavničkih tijela. Tek kad budu poznate koalicije stranaka i konfiguracija odnosa izabranih načelnika i većinâ u vijećima, moći će se zaključivati o pravim ishodima lokalnih izbora 2013. Do tada, jedino što je korektno je analiza situacije u pojedinoj jedinici; generalizacije nemaju smisla. Najgore što bi se moglo pokušati je zbrajati glasove za pojedine političke stranke na razini čitave zemlje – to je nekorektno, jer su izbori bili za lokalne a ne za državne organe vlasti.

Zato, pogledajte rezultate za vašu jedinicu: lako ćete vidjeti je li netko pobijedio, i tko. I spremajte se za drugi krug izbora, ako niste sve obavili u prvom. Sretno svima!

Tekst je izvorno objavljen u Vrbovečkim novinama god. IV, br. 28, od 28. 5. 2013., str. 4.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s