Vrijeme je za sveobuhvatnu strategiju razvoja lokalne i regionalne samouprave

Lokalna i regionalna razina vlasti u Hrvatskoj od početka 1990-ih razvijala se u odsutnosti strateškog pristupa. Nakon uvođenje moderne lokalne i regionalne samouprave, nije donesena ni jedna strategija njezinog razvoja i prilagodbe novim okolnostima. Za to vrijeme, lokalna i regionalna razina u mnogim europskim državama prošla je nekoliko razvojnih faza i razvijala se u okviru općih tendencija razvoja teritorijalne samouprave kao što su tendencija prema reformi teritorijalne osnove i jačanja demokratskog legitimiteta samoupravnih jedinica.

Jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj su općine i gradovi, a jedinice regionalne samouprave županije. Temelji današnje lokalne samouprave postavljeni su početkom 1990-ih uvođenjem “lokalne uprave i samouprave”, koja je institucionalno oblikovana slijedeći neprimjerenu koncepciju upravne, a u manjoj mjeri političke decentralizacije. Broj osnovnih teritorijalnih jedinica je u odnosu na prijašnje stanje u startu je povećan za skoro pet puta što je rezultiralo smanjenjem kapaciteta tih jedinica da obavljaju javne poslove i razvijaju stimulativno okruženje za razvoj. Prijašnje općine s prosječnom veličinom od oko 40.000 stanovnika, razmrvljene su i njihova prosječna veličina je smanjena za više od pet puta.

Promjene Ustava i donošenje novog normativnog okvira iz 2000. i 2001. predstavljale su novu pravnu osnovu djelovanja općina, gradova, kao jedinica lokalne, te županija kao jedinca područne (regionalne) samouprave. Sve samoupravne jedinice od tada su utemeljene isključivo na koncepciji političke decentralizacije, iako ni tad nije došlo do promjene teritorijalne podjele. Dapače, broj osnovnih samoupravnih jedinca kontinuirano je rastao da bi danas Hrvatska bila podijeljena na 128 gradova, 428 općina i 20 županija. Grad Zagreb ima poseban status i istovremeno je grad i županija.

U kojem smjeru razvijati lokalnu i regionalnu samoupravu u Hrvatskoj

Promatrajući izolirano pojedine lokalne jedinice može se steći dojam da ništa ne funkcionira kako treba ili, pak, da sustav funkcionira skoro savršeno omogućavajući razvoj lokalnih potencijala. To su dvije krajnosti koje ne odgovaraju stvarnom stanju lokalne samouprave u Hrvatskoj. Zbog toga, potrebno je naznačiti osnovne smjerove razvoja cjelokupnog sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj te posebno razviti i modernizirati županijsku razinu vlasti kako bi bila u stanju preuzeti obavljanje poslova koje uobičajeno čine katalog poslova regionalnih jedinica.[1]

Da bi lokalna samouprava u nadolazećem razdoblju postala osnovna razina na kojoj se realizira demokratski potencijal društva i obavlja bitan dio javnih poslova, kako to i propisuje Europska povelja o lokalnoj samoupravi, trebalo bi poduzeti ozbiljne i dugoročne korake. Nekoliko je osnovnih elemenata od kojih bi trebala biti sazdana strategija razvoja sustava lokalne samouprave u Hrvatskoj:

1. Racionalizacija teritorijalnog ustroja. Teritorijalni ustroj Hrvatske konačno treba racionalizirati. Ta se racionalizacija sastoji u smanjenju broja lokanih jedinica i transformaciji sadašnjih županija u manji broj samoupravnih regija. S obzirom na veličinu zemlje, koncentraciju stanovništva i vidljive demografske trendove, broj lokalnih osnovnih lokalnih jedinica u Hrvatskoj trebao bi se kretati vjerojatno negdje između 170 i 220.  To bi značilo da bi se prosječna veličina lokalne jedinice trebala kretati u rasponu između 20.000 i 25.000 stanovnika. Ta bi veličina osigurala ekonomsku održivost lokalnih jedinica i omogućila racionalnu organizaciju brojnih lokalnih javnih službi. Konkretan broj lokalnih jedinica, njihove nazive i naselja koja ulaze u pojedinu jedinicu, trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir suvremene trendove u razvoju lokalne samouprave, te ekonomske, demografske i geografske trendove. Radi se o vrlo kompleksnom poslu koji treba bazirati na multi-disciplinarnom pristupu koji će rezultirati racionalnom, stabilnom i održivom teritorijalnom podjelom koja će predstavljati potporu društvenom i gospodarskom razvoju.

Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti Gradu Zagrebu i njegovom unutarnjem uređenju koje je danas, u odnosu na ostatak zemlje, neprimjereno i guši demokratski potencijal glavnog grada. Veličina gradskih četvrti nerazmjerna je njihovoj ulozi u funkcioniranju grada. Sadašnje gradske četvrti populacijski su oko šest puta veće od prosječne lokalne jedinice u Hrvatskoj, a njihove ovlasti nisu ni približne njihovoj veličini.

2. Ozbiljnija decentralizacija i jačanje samoupravnog kapaciteta lokalnih jedinica. Lokalna samouprava osnovna je razina na kojoj se razvija demokratski život. Zato je uz teritorijalnu reorganizaciju potrebno provesti značajnu decentralizaciju i jačanje samoupravnog kapaciteta lokalnih jedinica, pri tome poštujući načelo supsidijarnosti kako jedno od stožernih načela Europske povelje o lokanoj samoupravi. Na lokalnoj bi se razini trebala obavljati većina javnih poslova koja ima neposredan utjecaj za život građana. Odgovorna lokalna vlast treba imati ne samo pravo, već i realnu mogućnost da uređuje i obavlja bitan dio javnih poslova. Lokalne poslove treba jasno odrediti i osigurati im dovoljno financijskih sredstava koja će osigurati kvalitetu njihovog obavljanja.

3. Snažnije uključivanje građana u procese odlučivanja o pitanjima od lokalnog interesa. Građani bi po prirodi stvari trebali biti zainteresirani za uključivanje u lokalne poslove ne samo u vrijeme lokalnih izbora, već i između dva izborna ciklusa. Upravo je lokalna razina mjesto na kojem se mogu uvesti i prakticirati instrumenti neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima. Lokalni referendumi, građanske inicijative, mjesni zborovi građana među najčešćim su oblicima neposrednog sudjelovanja građana. Lokane vlasti te institute trebaju češće koristiti kako bi uključili građana u donošenje odluka od značaja za lokanu jedinicu i povećali legitimitet svojeg djelovanja. Pored toga, tehnološki razvoj (posebno društvene mreže i drugi slični oblici putem kojih građani komuniciraju) omogućava veliki potencijal kada je riječ o jačanju participacije građana u odlučivanju o javnim stvarima. Lokalna samouprava posebno je pogodna za korištenje novih tehnologija kako bi se dodatno razvili instrumenti odlučivanja i sudjelovanja građana u lokalnoj politici.

4. Razvoj ljudskih potencijala u lokalnoj samoupravi. Lokalna samouprava ima dva segmenta kada je riječ o ljudskim potencijalima. Na jednoj strani su lokalni političari, a na drugoj lokalni upravni službenici zaposleni u upravnim odjelima i službama. U pogledu lokalnih političara posebno je značajno jačati transparentnost, posebno kod donošenja odluka koje imaju implikacije na imovinsko-pravne odnose lokalnih jedinica, te na jačanje etičnosti i razvijanje i poštovanje demokratskih standarda kako bi se spriječila korupcija i klijentelizam. Što se pak službenika tiče, njihova edukacija i stručno usavršavanje neophodno je za kvalitetno, zakonito i učinkovito funkcioniranje lokalnih jedinica. Kvalitetno obrazovanje, te seminari i dodatna edukacija o najnovijim trendovima u razvoju lokalne i regionalne samouprave u komparativnoj perspektivi neophodni su kako bi lokalne jedinice mogle koristiti nove tehnologije u svojem radu i prilagođavati se novim trendovima u obavljanju javnih poslova.

5. Poboljšanje kvalitete usluga koje lokalne jedinice pružaju građanima. Lokalna samouprava je prirodno okruženje za brojne lokalne javne službe. Komunalne djelatnosti očiti su primjer aktivnosti u kojima do izražaja dolazi uloga lokalnih jedinica kao institucija koje obavljaju društveno korisne poslove. Javne službe su najdinamičniji segment suvremene javne uprave, a to posebno dolazi do izražaj upravo na lokalnoj razini. U tom području postoji značajan prostor za kontinuiranu inovaciju i uvođenje novih metoda rada i tehnoloških dostignuća, poput elektroničke uprave, uvođenje jasnih standarda u pogledu obavljanja javnih službi, ali i korištenje subjekata iz privatnog sektora koji na temelju ugovora mogu preuzeti obavljanje lokalnih javnih službi. U tom je slučaju potrebno posebnu pažnju posvetiti transparentnosti javne nabave na lokalnoj razini te održavanje visoke razine kvalitete lokalnih javnih usluga za građane.

6. Orijentacija na poticanje i podupiranje društvenog i gospodarskog razvoja. U novije vrijeme sve značajnije se uz političku, upravnu i servisnu ulogu jedinica lokalne samouprave ističe i njezina razvojna uloga. Lokalne jedinice mogu stvoriti okruženje koje je poticajno za razvoj i nove investicije ili, pak, mogu postati prepreka njihovoj realizaciji. Lokalni razvoj u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti lokalnih jedinica da privuku investicije i na taj način potaknu gospodarski i društveni razvoj na svojem području. Uključivanje i iskorištavanje sredstva iz fondova EU namijenjenih financiranju razvoja posebno je značajno kako bi se potaknuo razvoj lokanih područja utemeljen na njihovim specifičnim karakteristikama i posebnostima.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-37


[1] Pitanjem regionalizacije Hrvatske i transformacijom županija u samoupravne regije bavit ću se u sljedećem postu pod naslovom Hrvatsku je nužno regionalizirati.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Vrijeme je za sveobuhvatnu strategiju razvoja lokalne i regionalne samouprave

  1. Povratni ping: Vrijeme je za sveobuhvatnu strategiju razvoja l...

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s