Mijenjamo Ustav, idemo usput uvesti i regije

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog Sabora donio je 21. studenog 2013. Odluku o otvaranju javne rasprave rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. Javna rasprava traje iznimno kratko, svega tjedan dana i okončava 28. studenog. Sabor će o tome održati jednu tematsku sjednicu, a svi zainteresirani pozvani su podnijeti primjedbe i prijedloge na predložene izmjene teksta Ustava.

Predložene promjene Ustava, ako budu izglasane u Saboru, u naš će sustav lokalne samouprave uvesti regije kao jedinice regionalne samouprave. Izmijenjena relevantna norma kojom bi se to trebalo napraviti glasi:

Jedinice regionalne samouprave su županije i regije. Područje županije i regije određuje se na način propisan zakonom.

Svakako treba pozdraviti uvođenje regija i napuštanje nejasnog ustavnog termina “područna (regionalna) samouprava” i njegove zamjene adekvatnijim i koncepcijski puno jasnijim pojmom “regionalna samouprava.” Moguće je, čak, i povjerovati kako je uvođenje regija početak ozbiljnije i prijeko potrebnom reforme cjelokupne lokalne samouprave. No, tu valja prestati biti naivan i vratiti se u realnost.

Navedeno terminološko peglanje je zapravo jedina pozitivna stvar u predloženim promjenama Ustava kad je riječ o uvođenju regija u hrvatski pravni sustav. Puno je više nepoznanica, koncepcijskih nedorađenosti i nejasnoća oko toga kako će se navedeni koncept regije uklopiti postojeći sustav lokalne i regionalne samouprave. U nastavku se analizira pet ljučnih pitanja na koja treba dati odgovore kad je o uvođenju regija riječ.

1. Jesu li regije novi stupanj regionalne samouprave ili novi tip regionalnih jedinica koji egzistira na istom stupnju s postojećim županijama? Da ne bude zablude, prema predloženom tekstu ustavnih promjena, jedinice regionalne samouprave su županije i regije. Pri tumačenju navedene odredbe moguće je krenuti u dva pravca. Jedan je da su regije novi tip regionalnih jedinica na istom stupnju sa županijama. To je situacija koja trenutno postoji na prvom stupnju lokalne samouprave, na kojem postoje općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave. Drugi pravac tumačenja je da su regije nove samoupravne jedinice na višem stupnju od županija, tj. da predstavljaju poseban stupanj regionalne samouprave. U svakom slučaju, regije ne bi trebale biti zamjena za postojeće županije, već jedinice koje će egzistirati paralelno s njima. Iako, dakle, iz predloženih promjena nije sasvim nedvojbeno što su nove regije, čini se kako ih većina političara i javnosti percipira kao novi stupanj regionalne samouprave. To bi onda značilo da se u Hrvatsku uvodi dvostupanjska regionalna samouprava.

2. Treba li prostorno i populacijski maloj zemlji kao što je Hrvatska dvostupanjska regionalna samouprava? Vjerojatno je da je ustavotvorac na umu imao uvođenje regija kao jedinica koje će obuhvaćati područje šire od sadašnjih županija. Međutim, koje je racionalno opravdanje uvođenja dodatne regionalne razine u zemlji koja ima jedva nešto više od 4,2 milijuna stanovnika i 56.500 kvadratnih kilometara kopnene površine? Dvostupanjsku regionalnu samoupravu uglavnom imaju prostorno i populacijski velike zemlje, poput Italije, Francuske, Španjolske ili Poljske. U Europi nema zemlje komparabilne po površini i broju stanovnika s Hrvatskom koja ima dva stupnja regionalnih jedinica. Naprosto zato jer je to krajnje neracionalno i nepotrebno. Sadašnje županije treba transformirati u manji broj snažnijih samoupravnih regija, a ne uvoditi dodatne regionalne jedinice. Hrvatskoj ni u kojem slučaju nisu potrebna dva stupnja regionalnih jedinica.

3. Koje poslove će obavljati regije? Sadašnji Ustav stipulira obligatorni samoupravni djelokrug poslova koji obavljaju sadašnje jedinice lokalne i regionalne samouprave, tj. općine, gradovi i županije. Za nove regije se u tom pogledu ne navodi apsolutno ništa. Hoće li one, budući da su jedinice regionalne samouprave kao i sadašnje županije, imati isti obligatorni samoupravni djelokrug? Ako da, zašto? Čemu uvoditi nove jedinice koje će obavljati iste poslove? Ako ne, gdje će taj djelokrug biti propisan i zašto nije propisan u Ustavu, kao što je to učinjeno za sve postojeće jedinice lokalne i regionalne samouprave?

4. Kakav će biti položaj Grada Zagreba nakon uvođenja regija? Ustav i dalje ističe da se zakonom može glavnom gradu Zagrebu utvrditi položaj županije. Nema ustavne mogućnosti da se Zagreb pretvori u središte šire metropolitanske regije koja bi uz Zagreb obuhvaćala i gradove i općine u njegovom neposrednom okruženju koji su s njim organski povezani.

5. Hoće li se nakon promjena Ustava krenuti u i promjene postojećeg zakonodavstva koje uređuje lokalnu samoupravu u Hrvatskoj? Uvođenje regija traži promjenu seta zakona koji uređuju lokalnu i regionalnu samoupravu u Hrvatskoj kako bi se stvorile pravne pretpostavke za regije zaista profunkcioniraju kao jedinice regionalne samouprave. Tu je prije svega riječ o promjeni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o području županija, gradova i općina, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i drugih zakona koji tangiraju lokalnu i regionalnu samoupravu, poesbno izbornog zakonodavstva. Tu je i brojno sektorsko zakonodavstvo koje raspodjeljuje različite nadležnosti između općina, gradova i županija (okoliš, prostorno planiranje, otpad, itd.).

Sve u svemu, iz objavljenog teksta promjena Ustava ne može se iščitati apsolutno nikakva strategija koja stoji u pozadini uvođenja regija. Nije potpuno jasno što se time želi postići, posebno zato jer županije i dalje ostaju jedinice regionalne samouprave, koliko će nas to koštati, koji su daljnji koraci u reformi sustava lokalne i regionalne samouprave, kojom dinamikom će se mijenjati zakonodavstvo lokalne samouprave, itd. Pitanja se mogu nizati u nedogled, ali odgovora u predloženom materijalu nema.

Uvođenje regija rezultat je političke trgovine i pokušaja pridobivanja šire političke potpore za ustavne promjene, ali usprkos tome, trebalo je ozbiljno promisliti o dugoročnim posljedicama do koji će dovesti ovo poigravanje s lokalnom i regionalnom samoupravom. Svaka, pa i naoko benigna intervencija u ustavno uređenje lokalne samouprave kao što je ovo poigravanje s uvođnjem regija, može dovesti do ozbiljnih neželjenih posljedica i nejasnoća.

Ostaju brojna otvorena pitanja na koja stručna i zainteresirana javnost nema priliku dobiti odgovore, a zbog kratkoće javne rasprave ni pružiti adekvatna rješenja. Ustavne promjene po načelu blietzkriega pokazuju da ni ustavotvorac izradi promjena Ustava nije pristupio s dužnom pažnjom i da su određena predložena rješenja koncepcijski nedomišljena, potpuno neracionalna i za Hrvatki sustav teritorijalne samuprave potpuno neprikladna.

Zato od uvođenja regija ne treba očekivati zapravo ništa. Što bi se kolokvijalno reklo: “Džaba ste krečili!”

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-5L

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s