Jesmo li opčinjeni općinama

KopricPiše: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

U povijesti hrvatske moderne lokalne samouprave, u razdoblju nakon reformi bana Ivana Mažuranića 1880-ih pa sve do danas, općine se pojavljuju s različitim ulogama i u različitim organizacijskim kontekstima, ali ne stalno. Glavni period afirmacije bio je u doba socijalizma. Uspostavljene su već 1952. s tim da je njihov broj stalno opadao, jer su bile premale za obavljanje sve šireg kruga poslova koji im je bio dodjeljivan. U Hrvatskoj je početkom 1990-ih bilo stotinjak općina; drugih lokalnih jedinica nije bilo. Imale su prosječno oko 41.600 stanovnika, a upravljale su s oko 40% svih javnih prihoda i rashoda. Po tome su naše općine bile u rangu s najrazvijenijim općinama u Europi.

Međutim, u reformi 1993. općine su potpuno redefinirane i svedene na tek jedan od tri oblika lokalne samouprave, namijenjen seoskom prostoru. Uz njih, uvedeni su gradovi te županije. Osnovano je 417 općina, 69 gradova i 20 županija. Prosječni broj stanovnika u općinama bio je 4.700, a kasnije osnivanjem još 69 novih općina – nešto manje od 3.000 stanovnika. Na području općina živi 30% stanovnika Hrvatske. Najmanja je općina Civljane s 239, a najveća općina Viškovo s 14.445 stanovnika, što daje omjer najmanje prema najvećoj od čak 1:60.

No, samo 6 općina ima više od 10.000 stanovnika, 47 ih ima između 5.001 i 10.000 stanovnika, čak 339 između 1.001 i 5.000, a njih 36 je ispod 1.000 stanovnika. Prevladavaju dakle općine s manje od 5.000 stanovnika, što je prema međunarodnim istraživanjima donja granica broja stanovnika koji može osigurati dovoljno prihoda za namirenje minimalnih lokalnih javnih usluga.

Općine su vrlo slabog ekonomskog stanja i potencijala. Primjerice, sve općine imaju udio od tek 1% u BDP-u Hrvatske (sve županije, općine i gradovi zajedno imaju 6,4%). Svih 428 općina sudjeluje sa samo 15,6% u ukupnim prihodima teritorijalne samouprave(sve općine, gradovi i županije). Između 20% i 25% prihoda općine dobivaju od države kao pomoć, prema nejasnim kriterijima. Općine su u depopulaciji, a samo u zadnjih deset godina izgubile su 80.285 stanovnika.

Istodobno, prema ustavnim i zakonskim odredbama, općine bi morale svojim stanovnicima pružati široku lepezu javnih usluga, jednake kao u gradovima, od komunalnih i ekoloških preko onih u socijalnoj skrbi, osnovnom obrazovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti do zaštite potrošača, protupožarne i civilne zaštite. Budući da s obzirom na svoj slabiji ekonomsko-financijski, ali i ljudski i organizacijski kapacitet one to najčešće ne mogu, te su poslove umjesto njih počele obavljati županije.

Stanovnici znaju da u općinama ne mogu dobiti praktično niti jednu upravnu uslugu, već za sve moraju odlaziti u obližnje gradove, u čijem su sastavu nekad njihove općine bile mjesne zajednice. U nekim je općinama jedina iznimka matičarska usluga, jer još uvijek funkcionira relativno široka mreža matičnih ureda, ali oni su dio državnih ureda, a ne organi općina. Neke od općina osnivaju svoja komunalna poduzeća ili pak putem vlastitih pogona osiguravaju neke osnovne komunalne službe. Osnivači škola i drugih ustanova koje na njihovom području djeluju najčešće su županije.

Mnogi se pouzdaju da će male općine surađivati međusobno ili s gradovima, da bi pružile građanima donekle sličnu razinu javnih usluga. No, jedno nedavno istraživanje pokazalo je da više surađuju veće i jače općine, dok male i slabe tome nisu sklone. Zato stanovništvo malih općina ostaje zakinuto za usluge te se i nije za čuditi da iz njih mladi ljudi odlaze u potrazi za poslom, boljim stambenim uvjetima i boljim životom.

Ako već ne mogu obaviti svoju ustavnu i zakonsku ulogu, što se onda dobiva od općina, čemu one služe?

Svaka općina ima svog načelnika i zamjenika načelnika, a i ponekog službenika. Građani pored načelnika biraju i općinsko vijeće koje ima između 7 (ako je broj stanovnika do 500) i 17 vijećnika (ako je broj stanovnika općine preko 10.000). U općinama se može osnovati mjesne odbore kao oblike sudjelovanja građana.

Uloga općina svela se dakle na političke procese, odnosno – preciznije – na lokalne izbore i odlučivanje o nekom minimalnom krugu poslova: prostornom planu, nerazvrstanim cestama, pomoći umirovljenicima ili stipendiranju učenika, određenim malim infrastrukturnim radovima koji se često pokreću tek uz sredstva dobivena sa strane (od države ili županije), i slično.

Većinu općina valjalo bi zato u budućoj reformi teritorijalne organizacije integrirati s gradovima s kojima su i inače u prirodnoj i svakodnevnoj interakciji, ali bez oduzimanja identiteta i uloge koju su igrale nekad kao mjesne zajednice i koju igraju sada kao općine. Uz to, bit će nešto manje političkih dužnosnika, a općinske i gradske administracije će se spojiti, da budu jeftinije, bolje organizirane i efikasnije. Građanima će se morati osigurati ujednačena usluga na čitavom teritoriju tako integriranih samouprava. I dalje treba osigurati da stanovništvo bira predstavnike u vijeća, kao i da samo participira u odlučivanju, možda i više nego do sada.

Do provedbe takve reforme, uglavnom ostaje da svaka općina funkcionira po načelu „ne talasaj, šuti, i plivaj dalje“. A građani? Njima kako bude – i dosad se malo tko uzrujavao pitajući se kako je njima.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-6Y

Tekst je objavljen i u Vrbovečkim novinama.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s