Reformo, tko te nije volio…

KopricO najnovijim zakonodavnim aktivnostima koje se tiču i lokalne samouprave, njihovim efektima i dosezima, piše prof. dr. sc. Ivan Koprić. Ujedno razmatra mogu li se uopće očekavati ikakvi značajniji koraci prema decentralizaciji u 2015. godini.

Početkom prosinca u Saboru je izglasano više zakona koji se tiču lokalne samouprave. Najviše pažnje izazvali su Zakon o regionalnom razvoju i novela Zakona o financiranju, ali neke novine uvode i izmjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o brdsko-planinskom području i Zakona o područjima od posebne državne skrbi.

Donošenje drugog hrvatskog Zakona o regionalnom razvoju (prvi je donesen 2009. godine) bilo je praćeno velikim javnim otporima u Gorskom kotaru, ali i političkim previranjima u vladajućim strankama u Rijeci i Splitu. Ipak, uz određene promjene u zadnji čas, novi Zakon o regionalnom razvoju je donesen. I dalje je riječ o regionalnom razvoju bez regija – nositelj politike regionalnog razvoja po Zakonu je Ministarstvo, u čemu mu pomažu Vijeće i Agencija za regionalni razvoj.

Određene inovacije mogle bi u budućnosti otvoriti vrata nekim manjim promjenama koje će se odvijati kroz dulja razdoblja. Tako se u institucionalnu arhitektoniku uvode urbana područja, i to četiri urbane aglomeracije (Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka) te veća i manja urbana područja. Time se gradovima, a posebno onima najvećima, daju nešto bolje šanse bržeg razvoja.

To bi moglo voditi prema manjem zaostajanju Splita, Rijeke i Osijeka za Zagrebom pa onda i svojevrsnoj policentričnosti Hrvatske, te ojačati centre naših geografskih i ekonomskih regija. No, time će se privlačna snaga četiri najveća grada još povećati te se može očekivati nastavak seljenja mlađeg, obrazovanog i radno aktivnog stanovništva unutar regija prema njihovim centrima, uz posljedičnu depopulaciju i zaostajanje manjih i ruralnih mjesta.

Jaču ulogu županija i velikih gradova u regionalnom razvoju dodatno učvršćuje institut razvojnog sporazuma kojim će se na partnerskoj osnovi usuglašavati razvojni prioriteti države, županija i urbanih područja.

Pravi razlog velike javne pobune protiv tog Zakona bilo je snaženje ekonomskih kriterija za osiguravanje statusa potpomognutog područja odnosno područja s razvojnim posebnostima. Naime, dosadašnji je sustav pomaganja bio već krajnje nepravedan, te je potpore dobivao i Grad Dubrovnik, kao jedna od najrazvijenijih i nesumnjivo najjačih lokalnih jedinica u Hrvatskoj, dok brojne male i slabe jedinice nisu koristile takve pogodnosti. Jedinice u Gorskom kotaru smatrale su da se u obzir mora uzeti ne samo ekonomske pokazatelje, nego i demografsku sliku, koja je na tom području relativno loša. Dodatni demografski kriterij je uvršten u Zakon u zadnji čas.

Velika vika digla se i oko izmjena zakona o financiranju lokalne samouprave, koje povećavajući neoporezivi dio dohotka istodobno smanjuju prihode lokalne samouprave, budući da je porez na dohodak jedan od temeljnih lokalnih prihoda. Manji prihodi s te osnove predviđaju se u svim jedinicama, s tim da će naravno najveće smanjenje imati gradovi koji imaju najveću ekonomsku aktivnost, dok će smanjenje prihoda ostalih jedinica biti manje, odnosno proporcionalno broju radno aktivnih stanovnika i drugih građana koji ostvaruju određeni oporezivi dohodak. Ukupno se po nekim procjenama po toj osnovi očekuje smanjenje prihoda lokalne samouprave u 2015. godini od oko 2 milijarde kuna.

Ono što čudi jest izražena neosjetljivost lokalne samouprave na promjenu okolnosti, krizu i potrebu da se smanjenjem poreznog opterećenje stvore pretpostavke za povećanje potrošnje građana. Također, samo rijetke jedinice istakle su želju da boljim upravljanjem svojim resursima ne samo da ne povećavaju, nego možda i smanje poreznu presiju. Izgleda da svi ti vrli političari koji se pred izbore kunu da će biti dobri javni menadžeri ipak ne znaju ili ne žele poboljšati javno upravljanje. Također, upitne su njihove sposobnosti, koje također rado ističu, da projektima iz fondova Europske unije poboljšaju stanje na svojem području bez novih nameta stanovništvu i poduzetnicima.

Kao neka vrsta kompenzacije i olakšanja položaja lokalnih jedinica u novim okolnostima, izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu omogućeno je da se komunalna naknada, u čijoj naplati one dosad nisu pokazale preveliku savjesnost i marljivost, troši ne samo za temeljne namjene, nego i za druge namjene koje su sada Zakonom puno šire određene. Time se komunalna naknada od namjenskog prihoda lokalne samouprave sve više pretvara u svojevrsni lokalni porez općeg tipa. Logično, ako se zna za namjere, pa i obveze preuzete prema Europskoj uniji, da se komunalna naknada relativno brzo pretvori u porez na nekretnine.

No, jesmo li time došli do reforme lokalne samouprave, do decentralizacije, do boljeg javnog upravljanja? Nažalost, ne. Još jedna godina je izgubljena na pripremu zakona, drugih propisa i mjera, bez želje da se dublje uđe u problematiku lokalne i regionalne samouprave. Potrebno je formulirati dugoročnu politiku decentralizacije i programirati promjene koje bi u određenom, vjerojatno desetogodišnjem razdoblju, bitno promijenile organizaciju države. Očekivati da će se tom zadatku pristupiti u zadnjoj godini mandata ove Vlade pomalo je utopistički. Tako se nastavlja već desetljetno razdoblje praznih govora o reformama. Nema političara koji na tome nije lomio jezik, ali gotovo ni jednog koji je na tome nešto i radio. Sretna Vam nova reforma, pardon, godina!

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-a2

O autoru: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava, Regionalna politika i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s