Tako lijepi nepotrebni modeli reforme lokalne samouprave

KopricKoji model reforme lokalne samouprave primijeniti u Hrvatskoj? Danski, finski, grčki ili neki drugi? O modelima reforme i besmislenosti njihovog pukog kopiranja piše prof. dr. sc. Ivan Koprić

Nakon danskog, nedavno se u hrvatskim medijima pojavio finski model reforme lokalne samouprave. Povremeno se spominje i neke druge, kao što su irski, francuski, češki, poljski, pa i neki drugi modeli. Neki zazivaju engleski model, drugi tvrde da ne želimo grčki model.

Više je pitanja zanimljivo u takvom tipu razgovora. Najprije, što je sadržaj pojedinog od tih modela? Svaka zemlja ima svoj sustav lokalne samouprave, donekle specifičan i prilagođen svojim uvjetima, nastao u određenom periodu, pod utjecajem određenih ekonomskih, političkih, društvenih i drugih prilika.

Premda se određena pitanja lokalne samouprave standardiziraju u zemljama članicama Vijeća Europe (organizacija koja obuhvaća 48 zemalja, i razlikuje se od Europske unije), ponajprije temeljem Europske povelje o lokalnoj samoupravi, još uvijek nema jednakosti u sustavima lokalne samouprave. Europska unija ne inzistira na ujednačavanju sustava lokalne samouprave, kao ni na određenom tipu teritorijalne organizacije.

Četiri su glavna povijesna modela lokalne samouprave u Europi: francuski, njemački, švedski i engleski. Oni su izvršili značajni utjecaj na druge europske zemlje. Tako je francuski utjecao na organizaciju lokalne samouprave u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj i Belgiji. Njemački je utjecao na lokalne sustave u Austriji, Finskoj i Mađarskoj. Švedski model je prihvaćen u Danskoj, Norveškoj i Nizozemskoj. Engleski je utjecao na Irsku i Portugal, kao i na neeuropske lokalne sustave u Kanadi, Australiji i Novom Zelandu. Neki od tih uzora inspirirali su novu organizaciju lokalne samouprave u postsocijalističkim zemljama.

Što su ključni elementi pojedinog sustava? Sustavi lokalne samouprave sastoje se od određenih elemenata teritorijalne organizacije (određene vrste i broj jedinica, postojanje više stupnjeva jedinica, veličina jedinica); određene razdiobe javnih poslova temeljem koje određene lokalne i regionalne jedinice obavljanju određene službe i poslove za lokalnu zajednicu i stanovništvo; određenih tijela i organa, organizacija (ustanova, agencija, komunalnih i drugih poduzeća, itd.) i njihovih međusobnih odnosa; određenih mogućnosti političkog utjecaja građana na lokalna tijela i organizacije; određenih mogućnosti utjecaja i kontrole centralne vlasti nad lokalnim samoupravnim jedinicama; određenih financijskih aranžmana za lokalnu samoupravu (porezi, dotacije, zaduživanje), i drugih elemenata.

Može li jedna zemlja biti model drugoj? Može. Često se u povijesti događalo da su određena institucionalna rješenja razvijena u jednoj zemlji inspirirala utjecajne aktere u drugoj, koji su ih prihvaćali kao ideju vodilju, prilagođavali i usavršavali, ponekad i doslovno kopirali.

Može li se preuzimati cjelovite modele ili samo neke njihove komponente? Jedno i drugo je moguće. Potpuno kopirati sve elemente jednog modela doduše nije lako, puno je lakše preuzeti neke – tako je primjerice krug lokalnih poslova u europskim zemljama dosta ujednačen, za razliku od teritorijalne organizacije. Sustavi lokalnih financija dosta se razlikuju, kao i centralno-lokalni odnosi. Broj i vrsta političkih, izvršnih i upravnih tijela, način izbora i ovlasti, status lokalnih institucija, sve su to pitanja u kojima još uvijek postoje značajne razlike, uz određene sličnosti nastale uslijed međusobnog učenja, preuzimanja i kopiranja.

Kako se onda preuzima neki model? Uvijek se treba pitati koji se elementi preuzimaju i zašto se to radi, ali još i važnije – mogu li se iz različitih modela preuzimati samo ona rješenja koja nam se sviđaju? I čemu sve to, ne možemo li sami graditi naš sustav?

Svaki sustav lokalne samouprave trebalo bi graditi prema ciljevima koji se kroza nj žele ostvariti. Jedno je ako se želi da on posluži kao mreža institucija za izražavanje političkih interesa, a drugo ako ga se želi koristiti kao potporu ekonomskom i društvenom razvoju. Nije isto ako treba služiti pružanju širokog kruga socijalnih, komunalnih i sličnih usluga građanima, ili ako ga se koristi samo za pružanje osnovnih administrativnih usluga.

No, ako se ne odaberu ciljevi sustava, nego danas želimo jedno, a sutra drugo, u jednim novinama jedno, u drugima drugo, u jednoj političkoj stranci jedno, u drugoj drugo, onda teško možemo imati uspješan sustav lokalne samouprave. Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj nikad nije bio predmetom ni jednog ozbiljnog službenog strateškog državnog dokumenta. Ne znamo, naime, uopće koji su ciljevi sustava lokalne samouprave, a ni po kojim kriterijima se njegova uspješnost ocjenjuje. Ne znamo bismo li htjeli decentralizaciju, ni što je to, ni koliko bismo toga, a ni zašto bismo decentralizirali zemlju, ako bismo uopće.

Upravo zato što ne znamo što želimo, ni posudba iz drugih modela lokalne samouprave ne može biti uspješna. Ne znamo zašto bismo neko institucionalno rješenje posudili, nego se kao mala djeca opredjeljujemo po načelu, gle kako je lijepa, zanimljiva i šarena njegova igračka! Danas nam je lijep danski model, sutra finski, prekosutra ćemo irski, pa zatim slovački. Zašto? Odgovaraju li oni našim uvjetima, mogu li poslužiti našim ciljevima? Ne znamo, a pitanje je i imamo li uopće neke ciljeve u čijoj bi realizaciji hrvatska lokalna samouprava sudjelovala.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-du

O autoru: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s