Dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave

KopricO prijedlogu novele Zakona o područjima županija, gradova i općina i inicijativi prema dobrovoljnom spajanju jedinica lokalne samouprave koju promovira ta novela piše prof. dr. sc. Ivan Koprić 

Ministarstvo uprave je 31. kolovoza 2015. otvorilo savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu još jedne novele Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Njime se ne predviđa osnivanje novih, nego se govori o dobrovoljnom spajanju postojećih jedinica lokalne samouprave. Savjetovanje o tom Nacrtu još je u tijeku.

U jednom nedavnom intervjuu istaknuo sam da znam za neke jedinice koje bi se željele spojiti, ali da postoji rigidna zakonska regulacija koja to otežava i destimulira, pa i onemogućuje. Naime, za spajanje jedinica, kao i za njihovo nastajanje, po sada važećem zakonu traži da Hrvatski sabor nakon komplicirane prethodne procedure donese zakon koji legalizira spajanje tih konkretnih jedinica. Čak i da same jedinice i njihovi građani to žele i izglasaju, i ispune sve ostale pretpostavke, vlada i Sabor bi spajanje mogli odbiti. To bi naravno bio nonsens, ali – mogući nonsens.

Kao da me netko iz Ministarstva uprave poslušao, nakon ljetne pauze pojavio se spomenuti Nacrt koji bi, kad bi bio usvojen, pojednostavnio postupak dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave. Što Nacrt predviđa?

Ponajprije, on želi pojednostavniti postupak dobrovoljnog spajanja općina i gradova, tj. jedinica lokalne samouprave. Ne odnosi se na eventualno spajanje županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave, premda za to nema nekog opravdanog razloga. I one su samoupravne jedinice, pa nije jasno zašto se jednoj kategoriji (općinama i gradovima) olakšava dobrovoljno spajanje, a drugoj (županijama) ne.

Drugo, Nacrt predviđa više kriterija i uvjeta za spajanje. Mogu se spojiti samo jedinice koje međusobno graniče, što je gotovo samorazumljivo. O spajanju odlučuju predstavnička tijela jedinica koje se spajaju, većinom glasova svih članova, nakon pribavljenog mišljenja građana. Nije određeno kako se pribavlja to mišljenje, pa ostaje da se ono pribavi na način koji prethodno odredi svako predstavničko tijelo za sebe, sukladno praksi primjene Europske povelje o lokalnoj samoupravi temeljem koje se pribavljanje mišljenja građana traži. To može biti anketa, savjetodavni referendum, izjašnjavanje građana po mjesnim odborima, i slično. Odlukom o spajanju mora se utvrditi naziv i vrstu te sjedište nove jedinice lokalne samouprave koja nastaje spajanjem. Naravno, ako se spajaju općine koje ne udovoljavaju kriterijima za stjecanje statusa grada, one se ne mogu proglasiti gradom. No, ako se spaja jedan već postojeći grad s više manjih općina, oni bi i dalje mogli pretendirati na status grada, ako ispunjavaju kriterije Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Odluka mora sadržavati suglasnost za prijenos imovine, prava i obveza jedinica koja se spajaju na jedinicu koja nastaje spajanjem.

Na kraju, Nacrt sadrži nekoliko odredbi o načinu provedbe spajanja, kojima se reguliraju izbori za predstavničko tijelo i (grado)načelnika nove jedinice, osnivanje upravnih tijela, preuzimanje predmeta u radu i dokumentacije, i druga slična, više tehnička pitanja.

Koje je značenje takvog Nacrta Zakona? S gledišta same materije koju se regulira, ovo je prvi put nakon 1993. da se u nacrtu zakona spominje pojednostavljena procedura dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave.

Ipak, Nacrt se temelji na pukom formalističkom pristupu, bez ikakve želje da se dobrovoljno spajanje podupre i stimulira. Zemlje koje su pokušavale promijeniti teritorijalnu organizaciju dobrovoljnim spajanjem jedinica obično su tom poslu prilazile ozbiljno, planski i pripremljeno. Napravile su stručne analize i predvidjele određena financijska sredstva i druge načine stimuliranja. Pružale su stručnu pomoć, financirale potrebne analitičke podloge i projekte, educirale lokalne aktere, građane, vijećnike i službenike, informirale i zagovarale, itd.

U ovom Nacrtu nema naznaka spremnosti vlade i Sabora da dobrovoljno spajanje jedinica nametnu kao doista važnu temu. Zato se postavlja pitanje vide li hrvatski političari dobrovoljno spajanje jedinica kao pravi put u teritorijalnu reorganizaciju? Smatraju li da će se lokalne jedinice spajati temeljem božje providnosti ili skrupulozne prilježnosti lokalnih vijećnika reformskoj ideji? Smatraju li županije i postojeću županijsku organizaciju možda sankrosanktnom?

Okolnosti pojavljivanja Nacrta značajno umanjuju njegovu važnost. On se pojavio praktično ni od kuda, bez najave i ozbiljnije pripreme, manje od mjesec dana prije raspuštanja Sabora. Jasno je da se u dva-tri tjedna ne može provesti procedura savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, eventualne dorade nacrta, usvajanja od strane Vlade i upućivanja u proceduru donošenja u Saboru te donošenja u dva čitanja, kao i stupanja na snagu.

Čemu onda Nacrt uopće služi? Služi kao isprika i opravdanje za sve što politička garnitura koja je na vlasti od kraja 2011. dosad ne samo da nije učinila nego je uporno i aktivno odbijala činiti. Služi kao argument da su eto oni ipak nešto pokušali, ali – znamo to već sad – nisu uspjeli. Slabašni je to argument.

Za mene je jedino pravo pitanje zašto se ovakav, odnosno, zapravo, puno bolji nacrt zakona o dobrovoljnom spajanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije pojavio još 2012. godine. Ostaje nadati se da će možda nova vlada, koja će se po nekim najavama formirati prije kraja ove godine, takav zakonski prijedlog ipak uputiti u proceduru.

Skraćeni linka za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-e5

O autoru: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s