Reforme u raljama politike*

KopricNekoliko tjedana nakon proglašenja rezultata izbora za Hrvatski sabor jedna od najčešće spominjanih riječi u javnom i medijskom prostoru su – reforme. Govori se o „nužnosti reformi“, „reformskoj vladi“, „ključnim reformama“, „reformskim prijedlozima“ i drugim „reformskim“ jezičnim kovanicama. Neki reforme nude, drugi prihvaćaju, treći analiziraju, četvrti ismijavaju.

Pritom se vidi kako nam sadržaj tog izraza nerijetko izmiče pa reformama označavamo i sve i ništa. Pa što su onda reforme, pogotovo upravne reforme? Je li svaka promjena zakona odmah i reforma?

U stručnoj literaturi se pod upravnom reformom misli na značajnije institucionalne inovacije u sustavu javne uprave. Taj element inovacije isključuje retrogradne promjene, odnosno povratak na nešto što je u upravnom sustavu već ranije postojalo. Do reformi obično dolazi periodično, a iz tog su pojma isključene one manje važne, gotovo svakodnevne promjene koje se događaju stalno, kao rezultat normalnog funkcioniranja uprave. Reformama se redefinira odnos javne uprave te građana i zajednice u kojoj i za koju ona radi. Prave upravne reforme izazivaju otpor, jer mijenjaju dotadašnje odnose moći u javnom sektoru. One također izazivaju povećana, nerealna očekivanja javnosti, koja nije uvijek moguće ispuniti. Iskustva s reformama su brojna, dobro dokumentirana i znanstveno analizirana.

Drugačije je s političkom stranom upravnih reformi. Politika reagira na dovoljno snažne javne probleme, pa i na situaciju kad neki dio javne uprave za zajednicu umjesto korisne institucije postane izvor problema. Kad se to dogodi, politika ponudi određena rješenja, prethodno stručno obrađena, na raspravu javnosti, kako bi vidjela koliko su ona zajednici prihvatljiva. Pritom je nuđenje rješenja za probleme s javnom upravom nešto kompleksnije, zato što u javnom upravljanju glavnu riječ vode upravo – političari. Ispada da moraju reformirati sami sebe, a njima to nije lako prihvatiti ni provesti. Zato politika vrlo često na javno i medijski raširenu percepciju problema s javnom upravom reagira taktikama izbjegavanja, nijekanja, reorijentacije i manipulacije.

Kad sve ovo znamo, nije teško analizirati trenutačne događaje u Hrvatskoj, obilježene zazivanjem, otporima i negiranjem reformi. Čitavu priču s reformama inicirao je Most nezavisnih lista, koji se u postizbornim razgovorima o formiranju vlade pokazao kao nositelj moći veta. Naime, bez njega dvije glavne političke grupacije nisu u stanju formirati vladu. Most nezavisnih lista je iskoristio tu situaciju te želi dobiti njihov pristanak na reforme kojima su se i jedna i druga od njih dosad snažno protivile usprkos traženju javnosti.

Naizgled, Most nezavisnih lista uspijeva pridobiti pristanak obiju važnih političkih grupacija za svoje reformske zahtjeve. Tu i tamo netko se suprotstavi diranju u županije, koje su maltene proglašene sankrosanktnima, svetima i nedodirljivima, stavi neki upitnik kraj koje druge reformske mjere ili izrazi sumnju da su sve te reforme moguće. No, zanimljivo je pratiti i evoluciju nekih reformskih zahtjeva Mosta – u početku su najavili jasne, velike i značajne strukturne promjene u lokalnoj samoupravi, da bi kasnije u njihovoj „razradi“ uveli neke druge mjere, a praktično odustali od najvažnije, strukturne transformacije.

Mjere koje sada predlažu odnose se na smanjivanje personalnih troškova u lokalnim jedinicama: smanjivanje broja onih političkih dužnosnika koji bi bili plaćeni (neki bi bili volonteri), zatim smanjivanje broja članova predstavničkih tijela za oko 20 posto, smanjivanje broja upravnih vijeća u ustanovama čiji su osnivači općine, gradovi i županije, ukidanje zamjenika načelnika općina, gradova i županija uključujući zamjenike iz reda nacionalnih manjina. No, to su uobičajene prilagodbe koje nemaju strukturni efekt u sustavu – sustav ostaje isti, usprkos tome što bi se možda postigle određene uštede.

Jasno je da kompromis obilježava političko djelovanje, ne samo kod nas. Nastojanje Mosta nezavisnih lista da stavi reformu lokalne i regionalne samouprave na političku agendu je za svaku pohvalu. U mjerama koje su na kraju predložili dvjema važnim političkim grupacijama izostalo je ono glavno radi čega bi se reforma uopće trebala poduzimati – decentralizacija. Ako se ne ide u decentralizaciju zemlje i stvaranje pretpostavki da veće i snažnije regije i lokalne jedinice omoguće bitno poboljšano korištenje sredstava iz europskih fondova, onda je trošak ostalih promjena u lokalnoj samoupravi upitne opravdanosti. Samo takve promjene cilja i strukture jedinica moglo bi se nazvati reformom. Sve ostalo su mjere kojima se neće redefinirati odnos građana, gospodarstva i zajednice s lokalnom i regionalnom samoupravom. Ako se i takve mjere uporno naziva reformama, nalazimo se na skliskom terenu političke manipulacije. Kome pravo, kome krivo.

Tako smo još jednu godinu proživjeli uz zanimljive događaje, najave i otpore, a da se ništa zapravo nije promijenilo. Struktura općina, gradova i županija se petrificira. Hoće li ikad biti bolje, ne zna se.

No, to nije razlog da vam svima ne poželim sretno reformsko ljeto 2016!

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-fj

O autoru: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

*Tekst je prethodno objavljen u Vrbovečkim novinama

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Javna uprava, Lokalna samouprava i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Reforme u raljama politike*

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s