Mrtvi državni kapital staviti u funkciju razvoja

Tema tjedna u Magazinu Glasa Slavonije od 16. i 17. travnja 2016. bila je neiskorištena državna imovina, materijalalna dobra, vojni objekti i zemljišta. Tom prilikom uredništvo Glasa Slavonije postavilo je nekoliko pitanja doc. dr. sc. Vedranu Đulabiću s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Cijeli intervju prenosimo u nastavku.

– Zašto država do sada nije riješila problem “mrtvih kapitala”?

Upravljanje državnom imovinom važan je dio javnog menadžmenta. Materijalna sredstva koja stoje na raspolaganju državnoj vlasti mogu biti iskorištena kako bi se ostvarile pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj. Nakon pristupanja u članstvo EU otvorile su se mogućnosti korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU. Značajan dio tih sredstava može se iskoristiti kako bi se barem jedan dio državne imovine stavio u funkciju razvoja i to kroz poticanje projekata u sektorima poduzetništva, obrazovanja, kulture, sporta, socijalne skrbi, prekvalifikacije radne snage, jačanja upravnih kapaciteta za participaciju u demokratskim procesima, itd. Nažalost, čini se da vladajuće elite u Hrvatskoj nedovoljno prepoznaju potencijal koji se nalazi u javnoj imovini koja leži razbacana i zapuštena diljem zemlje. Strategija upravljanja državnom imovinom donesena je tek sredinom 2013., a propisi koji su uredili to područje svega nekoliko godina ranije. Zakon o upravljanju državnom imovinom stupio je na snagu početkom 2011., a podzakonski propisi za njegovu primjenu tijekom 2011. Dakle, relativno smo kasno kao država shvatili da bi državnom imovinom trebalo sustavno upravljati i tu imovinu staviti u funkciju razvoja i poboljšanja pružanja javnih usluga građanima i poduzetnicima. U tom smo se pogledu kao država prilično neodgovorno ponašali, jer zamislite privatnog vlasnika koji preko dvadeset godina uopće ne zna čime raspolaže. No, takvo je stanje mnogima pogodovalo jer su „lovili u mutnom“ i na tko zna koji način u postupku pretvorbe i privatizacije došli do velikog bogatstva. Međutim, za prolivenim mlijekom ne može se pretjerano dugo tugovati, već treba stvoriti pretpostavke da se takve stvari u budućnosti ne ponove. Pravni strateški okvir je donesen. Sad treba raditi da se on i primijeni da se iznađu rješenja kako tu imovinu najbolje iskoristiti na dobrobit cijelog društva.

– Imamo DUUDI agenciju, no do sada je od nje bilo malo koristi. DUUDI sad ima novog ravnatelja, Tomislava Bobana. Kakav je vaš komentar?

Glas-Slavonije-VelikaDržavni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) je inicirao donošenje spomenutog pravnog i strateškog okvira za upravljanje državnom imovinom i u tome je za sad njegova najveća zasluga. Nažalost, osim tog važnog rada na dokumentima čini se kako nije puno toga napravljeno „na terenu“, tj. tamo gdje se ta imovina nalazi. Postoji jako puno državne imovine koja se nalazi na atraktivnim lokacijama u općinama i gradovima – nerijetko na vrlo atraktivnim lokacijama, u samim središtima tih jedinica – ali te jedinice lokalne samouprave, nažalost, nemaju nikakvu ingerenciju nad tim nekretninama. Ne mogu je privesti nekoj javnoj namjeni, dodijeliti udrugama građana na korištenje, iskoristiti za privlačenje investicija i pokretanje kotača razvoja na svom području. One su zbog toga naprosto onemogućene upravljati svojim područjem na integralan način jer na njihovom području postoji javna imovina koja je vlasništvo središnje državne razine, ali središnja razina – to je potpuno jasno – nema ni znanja, kapaciteta, a ni dovoljno lokalno primjenjivih ideja kako tu imovinu privesti namjeni u konkretnoj lokalnoj sredini. U tom je pogledu, potrebna snažna decentralizacija, tj. prepuštanje takve imovinu u nadležnost lokalne jedinice na čijem području se takva imovina nalazi ili u najmanju ruku uvjetovati to prepuštanje iskorištavanjem za pokretanje razvoja ili neku drugu društveno korisnu funkciju. Što se tiče novog ravnatelja DUUDI-ja, ne poznajem ga dovoljno dobro da bih mogao komentirati njegov izbor. Nadam se jedino da će biti u stanju upravljanje državnom imovinom usmjeriti prema razvoju i da će cijeli sustav decentralizirati kako bi se lokalnim jedinicama omogućilo upravljanje tom imovinom. Nadam se da će graditi na postojećem sustavu i da neće kretati ispočetka.

– Kako zapravo riješiti problem “mrtvih kapitala”, kako ih staviti u funkciju, prodajom, privatizacijom, davanjem u najam, poklanjanjem zainteresiranima…?

Korištenju državne imovine treba pristupiti tako da se u obzir uzmu specifičnosti lokacije gdje se ta imovina nalazi. Negdje će tu imovinu biti opravdano privesti gospodarskoj namjeni, dok će na drugim mjestima tu imovinu biti primjerenije staviti u neku druge funkcije – socijalnu, kulturnu, obrazovnu ili namijeniti za neku drugu, neprofitnu svrhu. Pri tome, valja biti osobito pažljiv kako ne bi došlo do zloupotrebe, neprimjerenog pogodovanja, mita i korupcije koja se može pojaviti prilikom mogućeg dodjeljivanja te imovine budućim korisnicima. Zato valja posebno inzistirati na jasnoj odgovornosti lokane vlasti građanima i potpunoj transparentnosti cijelog procesa stavljanja neiskorištene imovine u funkciju. Građane je svakako potrebno snažnije potaknuti i naći način kako ih uključiti u razgovore o modalitetima korištenja neiskorištene javne imovine. Jer ne treba zaboraviti da su upravo građani kroz poreze i druga davanja doveli do toga da ta imovina bude prvotno izgrađena. Zato ne treba robovati stereotipima o tome kako najbolje iskoristiti tu imovinu, odnosno ne treba kopirati ideje drugih (kao što je to npr. bio slučaj s izgradnjom poslovnih zona koje su svojevremeno preplavile naše lokalne jedinice, a danas veliki dio njih zjapi poluprazno) već treba biti kreativan i iskoristiti tu imovinu kako bi se iz nje izvuklo ono najbolje za lokalnu zajednicu. Pri tome ne treba zaboraviti ogroman financijski potencijal koji europskih fondova iz koji je moguće financirati jako puno potpuno novih, modernih i inovativnih stvari. Sve bi to moglo pridonijeti boljim uvjetima života u našim općinama i gradovima te smanjenju broja onih koji odlaze iz tih mjesta jer ne vide perspektivu ni mogućnost zaposlenja.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-gg

O autoru: Doc. dr. sc. Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokretač i urednik bloga Administratio Publica

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Građani i uprava, Javna uprava i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s