Projekt Slavonija i promjena statističke podjele Hrvatske

Posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo brojnih medijskih natpisa o demografskom egzodusu iz Slavonije, ali i o Projektu Slavonija koji bi trebao riješiti glavne razvojne probleme istoka Hrvatske. Kao jedan od uzročnika nedovoljnog utjecaja EU fondova na revitalizaciju Slavonije spominje se NUTS 2 klasifikacija Hrvatske koja je svrstala Slavoniju u NUTS jedinicu Kontinentalna Hrvatska.

Sadašnja politika Vlade RH i nadležnog Ministarstva usmjerena je na Projekt Slavonija. Pojednostavljeno, pet slavonskih županija u trenutnom bi financijskom razdoblju ostalo u okviru Kontinentalne Hrvatske uz usmjerene natječaje kojima bi se „favorizirali” projekti slabije razvijenih područja. Najveće promjene očekuju se u idućem financijskom razdoblju nakon 2020. kada bi se trebao izraditi poseban Operativni program samo za Slavoniju. Uz Operativni program veže se i promjena statističkih jedinica koju je politika više puta najavljivala. Trenutno se spominje uvođenje 5 statističkih jedinica u svrhu dobivanja kvalitetnijeg pregleda razvijenosti pojedinih regija Republike Hrvatske.

Pitanje NUTS 2 klasifikacije i povlačenja EU fondova daleko je, ili barem treba biti, od dnevno-političkih rasprava. Nacionalna klasifikacija, kada već nije dio ukupne političko-administrativne organizacije zemlje, treba biti u službi osiguranja najveće moguće stope apsorpcije sredstava. Točnije rečeno, organizacijom NUTS 2 jedinica potrebno je osigurati najveći priljev novaca iz ESI fondova u Hrvatsku.

Zašto nije potrebno mijenjati postojeću NUTS 2 klasifikaciju

Podjelom na tri, četiri ili pet statističkih jedinica Slavonija neće dobiti ukupno veći priljev novaca, a otvara se ozbiljna mogućnost smanjivanja stope sufinanciranja za projekte iz područja Središnje Hrvatske.

To je problem zato što ukupna iskorištenost sredstava EU fondova ne ovisi o tome hoće li pojedini poljoprivrednik, kolokvijalno rečeno, dobiti 800.000 kuna ili 900.000 kuna, nego o velikim infrastrukturnim projektima (tzv. major projects) gdje nacionalnu komponentu plaća država preko svojih poduzeća i agencija.

Uzmimo za primjer jedan od mogućih projekata u idućem financijskom razdoblju: izgradnju željeznice Hrvatski Leskovac–Karlovac–Skradnik, kojemu će se investicijska vrijednost penjati na nekoliko stotina milijuna eura. Ukoliko nova NUTS jedinica prijeđe 75% prosječnog razvoja Europske unije, stupanj financiranja velikih projekata neće biti 85% nego će se spuštati na niže postotke, a nacionalnu komponentu plaćat ćemo svi mi. Takvih je nacionalnih projekata mnogo, poglavito u sferi okoliša i prometa čije prioritetne osi nose i najveći dio alociranih sredstava.

Osim ukupnih sredstava također se otvara pitanje strukture financiranja. Donošenjem operativnih programa mnogi projekti na koje računaju jedinice lokalne samouprave nisu prihvatljivi za sufinanciranje (npr. izgradnja škola). Navedeno ne bi bilo prihvatljivo i da imamo poseban operativni program za Slavoniju. Zašto? Identificiranje i programiranje prije svega ovisi o krovnim strateškim dokumentima koji su doneseni na razini čitave EU-a i o obavezama koje je RH preuzela potpisivanjem Ugovora o pristupanju. Tako npr. za financijsko razdoblje 2014.-2020. imamo ukupno 11 tematskih ciljeva koji se naslanjaju na Europu 2020. Jednostavno rečeno, tijekom programiranja EU odabire tematsku koncentraciju sredstava koji će omogućiti postizanje ciljeva koje smo si svi zajedno zadali.

Ukoliko postavimo tezu na ovaj način, postavlja se pitanje rješavanja razvojnih problema pojedinih područja (poput Slavonije), stavivši sve u „isti koš”. Odgovor je vrlo jednostavan i nudi ga sadašnji Zakon o regionalnom razvoju. Tijekom donošenja navedenog Zakona, točnije u njegovu nacrtu, bila su definirana tzv. planska područja. Čitava RH bila je podijeljena na 5 planskih područja, od kojih je jedno bilo i Slavonija (istog obuhvata kao i Projekt Slavonija), koja su trebala služiti kao nacionalni instrumenti za bolje poticanje razvoja slabije razvijenih područja Hrvatske. Nažalost, pod krinkom opasnosti regionalizacije navedeni su članci izbačeni iz Zakona te su Zagreb i Osijek počeli igrati utakmicu po istim pravilima.

Osim izbačenih planskih područja, u članku 12 ZRR napominje se da dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajedničku razvojnu strategiju u skladu s načelom partnerstva. Dakle, slavonske županije i po sadašnjem Zakonu imaju mogućnost donošenja zajedničkih strateških dokumenata, a osim toga mogu sa središnjom razinom sklopiti i zajednički razvojni sporazum kojim bi se usuglasili razvojni prioriteti županija. Projektom Slavonija napokon se konzumiraju pojedine mogućnosti iz Zakona o regionalnom razvoju (razvojni sporazum), što je svakako za pohvalu, ali navedeno nije dovoljno za rješavanje ukupnih razvojnih problema Slavonije.
Razlike koje se pojavljuju u kartama potpore poduzetnicima treba rješavati nacionalnim instrumentima, a fondom za sufinanciranje provedbe EU projekata potrebno je značajnije favorizirati nerazvijena područja kako bi se problematika klasifikacije smanjila na minimum.

Mišljenja sam da bi u Zakon trebalo vratiti planska područja te razvojnim programima svakog pojedinog područja pokušati bolje identificirati razvojne probleme, ali i važnije, razvojne mogućnosti. Osim jasnijeg prepoznavanja regija u regionalnom razvoju Republike Hrvatske potrebno je prepoznati i bolje identificirati niža razvojna područja tj. jasnije definirati modele suradnje lokalne samouprave te ih poticati na regionalno rješavanje problema. Trenutni indeks razvijenosti daje prikaz razvijenosti na lokalnoj razini koja, zbog usitnjenosti i često vrlo čudnih administrativnih granica, nemaju kapacitet za provedbu razvojnih programa. Kada bi zakon prepoznao niža razvojna područja na isti način kao što prepoznaje i urbane aglomeracije, u idućem financijskom periodu dobili bismo vrlo jasnu sliku gdje su potrebna ulaganja i kakav tip ulaganja. Ako bi razvoju pristupili na način koncentracije sredstava (i geografskih i tematskih), učinci bi bili mnogostruko veći od današnjih disperziranih projekata čiji utjecaj na razvojne probleme nije onakav kakvom smo se nadali. Optimistično bismo se možda mogli ponadati i decentraliziranim programima sličnim ITU-u (integralna teritorijalna ulaganja) koja se trenutno provode za sedam najvećih aglomeracija u Hrvatskoj i čijim sredstvima direktno upravlja lokalna samouprava.

Navedenom organizacijom dobili bismo puno fleksibilniji instrument, bez smanjivanja stope apsorpcijskih sredstava, a naučili bismo i razjedinjene lokalne jedinice da složne ruke kuću grade.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-hB

O autoru: David Furlan (1989.). Rođen u Vinkovcima, na PMF-u završio Prostorno planiranje i regionalni razvoj. Dio studija završio na fakultetima u Lisabonu i Olomoucu, a završni semestar proveo na stručnoj praksi u Ljubljani u konzultantskom poduzeću. Završetkom fakulteta otvara poduzeće Furlan consulting preko kojeg nastavlja suradnju s poduzećem iz Ljubljane. Trenutno radi na projektima razvoja infrastrukture (vodno-komunalne i okolišne infrastrukture). Također, na Sveučilištu u Zagrebu završava specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata, a jedan je od osnivača „Inicijative Zamisli Slavoniju“ čiji je cilj organizirati platformu za raspravu o razvojnim problema i mogućim rješenjima za slavonske županije.

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Javna uprava, Regionalna politika i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s