Dug put do kvalitetne lokalne samouprave

KopricPiše: Prof. dr. sc. Ivan Koprić, redoviti profesor, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Studijskog centra za javnu upravu i javne financije Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Instituta za javnu upravu

Za Hrvatsku je karakteristično već dvadesetgodišnje stagniranje i nazadovanje na lokalnoj razini društvenog organiziranja i upravljanja javnim poslovima. Umjesto proklamiranog uvođenja suvremene lokalne samouprave, došlo je do stvaranja sustava koji previše troši, a malo daje zajednici. Umjesto faktora razvoja, on je uteg razvoju, a usredotočen je na vlastito održavanje. Više od polovice ukupnog broja lokalnih jedinica nije u stanju vlastitim prihodima pokriti ni polovicu svojih rashoda. Funkcioniranje tog sustava može se usporediti s četverocilindričnim motorom kojem rade samo dva cilindra – pokušajte se voziti na taj način pa ćete vidjeti da to nije moguće. Sustav je neodrživ, tj. održava se samo zato što se u njega stalno dodatno investira, bez ikakvih dodatnih rezultata koje bi takva investicija sredstava dala.

Ali, kako pokazuju povijesni primjeri drugih zemalja, sustav lokalne samouprave može se popraviti. Uspješne reforme teritorijalne organizacije provele su mnoge zemlje, naročito one koje su danas među najrazvijenijim zemljama Europe i svijeta, od skandinavskih zemalja i Njemačke, preko Velike Britanije i nekih drugih. Čak je i izrazito tradicionalistička zemlja poput Francuske provela neke značajne decentralizacijske reforme, te uvela regije. Regije je uvela i Italija. Izostanak kvalitetnih reformi karakterističan je za zemlje europskog juga (Španjolska, Portugal), ali i za neke postsocijalističke zemlje (Mađarska, Slovačka, Češka, Slovenija).

Tamo gdje su bile uspješne i održive, reforme teritorijalne organizacije trajale su dulji niz godina. Nedomišljene i brzoplete reforme su kontraproduktivne i neuspješne. Ako se u reformu krene bez pripreme, kako u stručnom tako i u političkom smislu, javljaju se veliki otpori. Plan decentralizacije mora se oblikovati u fazama tako da se tijek faza uskladi s izbornim mandatima na lokalnoj razini. Iskustva pokazuju da se s par jednostavnih, grubih i odlučnih poteza proizvode problemi, a ne uspješne reforme.

Također, reforma mora početi u povoljnom trenutku. S obzirom na djelomično preklapanje mandata na državnom i na lokalnom nivou, državna vlast koja želi provesti reformu mora to učiniti tijekom prve godine na vlasti ili odmah iza lokalnih izbora, jer u protivnom riskira da joj padne popularnost i izgubi izbore, državne ili lokalne. To praktično znači da mora započeti mandat na državnoj razini s već pripremljenim projektom reorganizacije.

Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj ne može se u potpunosti i kvalitetno provesti prije 2025., ako započne – odmah!

Prvi korak je osnivanje pet regija koje bi u početku mogle biti okvir za međužupanijsko usklađivanje razvoja i regionalnih javnih politika.

Novi sustav jedinica lokalne samouprave sposobnih preuzeti značajni dio javnih poslova i odgovornosti valja pripremiti za lokalne izbore 2017., odnosno barem godinu dana prije tih izbora. Za to treba provesti projekt teritorijalne organizacije, koji bi obuhvatio snimanje stanja na terenu, prikupljanje i analizu podataka (koji djelomično već postoje), rad na određivanju novih jedinica (broj, naziv, granice) te konzultiranje građana. Paralelno bi se dio poslova županija trebao preraspodijeliti novoformiranim regijama.

Tek izbori 2021. proveli bi se samo u novoformiranim jedinicama lokalne samouprave i regijama (po prvi put bi se održali regionalni izbori, dok bi po prvi put izostali županijski izbori), dok bi županije prestale postojati s prijelaznim rokom za prijenos poslova na druge razine do kraja 2025.

Do 2025. izvršio bi se prijenos poslova sa županija na nove lokalne jedinica i na regije, čime bi reforma u svojim ključnim elementima i završila. Nakon toga trebao bi uslijediti period praćenja i evaluacije rezultata.

Skraćivanja rokova za takav zadatak ne smije biti, jer se u protivnom može dogoditi da se, kao u Grčkoj, reforma slabo stručno pripremi, te da nitko od relevantnih aktera, uključujući stanovništvo i lokalne zajednice, ne prihvati novu organizaciju kao dobrodošlu. Ako se propusti sadašnja prilika, a zadnji je čas, sljedeća će biti tek za par godina, što znači da se svaka navedena faza odgađa za (barem) četiri godine.

Hrvatska Vlada najavljivala je teritorijalnu reorganizaciju, ali je – sada tako deklarira – od nje odustala. Ipak, u nekim dijelovima zemlje, posebno u Istri, situacija je politički i medijski uzavrela. Zašto? Pokušat ću odgovoriti u sljedećem postu.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-6l

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Lokalna samouprava i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s