Europska građanska inicijativa – čimbenik jačanja demokratskog karaktera Europske unije

Dario-CepoPiše: Dr. sc. Dario Čepo, viši asistent na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

S prvim sekundama 2013. godine, dogodio se niz promjena u Europskoj uniji. Irska je od Cipra preuzela polugodišnje predsjedanje europskim institucijama, a Marseille i Košice postali su europski gradovi kulture. Među ostalim, ova je godina označena i Europskom godinom građana. Dok takve najave ne moraju biti ništa više nego simbolički akti (može li itko navesti postignuća Europske godine aktivnog starenja), koncentriranje na pojedino pitanje može pomoći rasvijetljavanju izazova s kojima se suočava Europska unija i cjelokupno europsko građanstvo.

Europska godina građana temelji se na uvjerenju da nije moguće daljnje europsko integriranje bez aktivnog uključivanja građana u cjelokupni proces. Vrijeme permisivnog konsenzusa, kada su europski građani prepuštali predstavnicima država članica odlučivanje o brzini, opsegu i smjeru integrativnog procesa, završilo je zajedno s rušenjem Berlinskog zida. Od negativnog danskog referenduma o Ugovoru iz Maastrichta, preko propasti Ustava za Europu, do Lisabonskog ugovora, ponavljali su se zahtjevi za jačim uključivanjem europskih građana u proces donošenja odluka. Povremeni referendumi i pravo glasovanja na izborima za Europski parlament više nisu bili dostatna jamstva za demokratsku legitimnost europskih odluka, a sve veće kritike demokratskog deficita u opasnost su dovodile da se i dosadašnja razina integracije između europskih država dokine.

U Europskoj je godini građana stoga oportuno raspravljati o načinima na koje građani u državama članicama mogu utjecati na proces donošenja odluka, a  europska je građanska inicijativa jedan od tih načina. Riječ je o do sada najznačajnijem instrumentu koji, temeljeći se na transnacionalnosti i izravnoj demokraciji, ideje europskih građana postavlja u samo središte europskog odlučivanja. Ona je stoga prepoznata kao sredstvo kojim će građani moći utjecati na smjer razvitka i način djelovanja Europske unije. Na taj se način nastoji otkloniti jedan od problema na kojima se temelji demokratski deficit – osjećaj građana da je proces donošenja odluka na europskoj razini udaljen od njih kao izvora suverenosti i prekompliciran da bi ga se moglo jednostavno razumjeti i u njemu uspješno sudjelovati.

Prve zahtjeve za uvođenjem takvog mehanizma izravne demokracije postavile su udruge civilnog društva već tijekom sastavljanja Ustava za Europu 2003. godine, a prijedlog je ušao i u Lisbonski ugovor. Po njegovu stupanju na snagu 2009. krenulo se s izradom zakonskog okvira na kojemu će se temeljiti Europska građanska incijativa. Vodeće političke institucije imale su vlastite polazne pozicije koje su se temeljile na različitim interesima svakog od dionika, no u konačnici je postignut kompromisni prijedlog po kojemu svaka europska građanska incijativa mora zadovoljavati nekoliko kriterija. Prijedlog građana mora proizlaziti iz ovlasti Europske unije, odnosno mora biti iz područja u kojem Europska komisija ima pravo inicirati zakonski prijedlog. Uz to inicijativa mora, da bi bila uspješna u godinu dana prikupiti najmanje milijun potpisa punoljetnih građana koji dolaze iz najmanje sedam država članica Europske unije. Pritom i broj potpisnika iz svake od država mora biti veći od broja kojega je postavila Europska komisija – broj članova Europskog parlamenta iz te države pomnožen sa 750 – kako bi se spriječilo da u incijativi dominiraju građani jedne države. Time se nastojalo osigurati da incijative ne budu usko nacionalno orijentirane nego da imaju transnacionalni karakter, svjedočeći o važnosti zajedničkog paneuropskog djelovanja. Inicijatori moraju biti udruženi u građanske odbore u kojima mogu djelovati jedino fizičke osobe iz najmanje sedam država kako bi se postigla barem minimalna organizacijska struktura, te izbjeglo objesno i nekonstruktivno korištenje građanske inicijative. Nakon što su ti uvjeti zadovoljeni predlagači incijative imaju pravo izložiti europskoj javnosti svoju ideju i razloge zbog kojih misle da europske inistitucije trebaju djelovati. Europska komisija, potom, mora u roku od tri mjeseca odgovoriti na incijativu. Ako ju prihvati ima obvezu iznijeti i zakonski prijedlog, a ako odluči ne djelovati po iznesenoj građanskoj inicijativi (na što ima potpuno pravo), mora detaljno, jasno i razumljivo izložiti razloge njezina odbijanja.

Prvi su prijedlozi paneuropskog djelovanja putem europske građanske inicijative ponuđeni već krajem 2010. Politička grupa Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu predložila je, primjerice, inicijativu kojom bi se spriječilo špekuliranje na financijskom tržištu (što je jedan od izvora financijske krize koja traje od 2008.) uvođenjem poreza na financijske transakcije, dok je Greenpeace uspio prikupiti milijun potpisa za incijativu o zabrani genetski modificiranih organizama. Pokazetelji su to da je ovaj instrument izravne demokracije primarno usmjeren na udruge civilnog društva i druge predstavnike građana, koji predstavljaju transmisijski mehanizam između građana i političkih institucija, artikulirajući interese javnosti i vršeći pritisak da se oni pretoče u vidljive zakonske prijedloge.

Iako postojeći zakonski okvir ima i kritičare, pravi test njegove uspješnosti proizlazi iz toga koriste li ga građani ili ne. Prema registru Europske komisije zainteresirana je javnost u posljednjih deset mjeseci pokazala spremnost ovim putem utjecati na proces odlučivanja u Europskoj uniji, bilo kroz zahtjeve za jačanjem države blagostanja, ograničavanjem brzine prometovanja gradskim prometnicama ili zahtjevom za potpunim proširenjem biračkog prava za sve europske građane na svim razinama izbora bez obzira iz koje države dolazili i u kojoj državi trenutno živjeli. Pokazatelj je to da su građani zainteresirani za sve aspekte djelovanja Europske unije, da shaćaju važnost europskih institucija, te da su spremni djelovati zajedno kako bi stvorili bolje uvjete života.

Važan je to poticaj i za hrvatske građane koji će uskoro postati dijelom europskoga građanskog tijela, da budu aktivni u poboljšanju vlastitih životnih uvjeta, ne samo zahtjevima za djelovanjem njihovih političkih predstavnika, nego i osobnim uključivanjem u proces donošenja odluka. Jedino se na taj način može očekivati promjena političke kulture u Hrvatskoj, od nespremnosti za uključivanjem u bilo koji oblik političkog djelovanja prema sveopćem razumijevanju važnosti uloge građana u očuvanju i jačanju demokratskog društva. Europska građanska inicijativa, iz toga slijedi, može pomoći ne samo u uključivanju hrvatskih građana u europske procese odlučivanja, nego i njihovom osnaživanju da i na nacionalnoj, regionalnoj, a pogotovo lokalnoj razini vlasti inzistiraju da se i njihov glas čuje. Ako se to počne ostvarivati u Europskoj godini već je mnogo postignuto na stabiliziranju i dugoročnom jačanju demokratskih kapaciteta hrvatskog društva i pozicioniranju Hrvatske kao istinski demokratske države.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/s2R6LY-125

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Građani i uprava i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Europska građanska inicijativa – čimbenik jačanja demokratskog karaktera Europske unije

  1. R. napisao:

    Je li istina da je Ustav RH promijenjen kako bi se uklonilo zahtjev da na izborima za uključenje u nadnacionalno udruženje mora glasati >50% ukupnog broja glasača, te je po novome uvjet iznosio 50% glasača koji su izašli na izbore? Imaš li neki komentar na to?

    • vdulabic napisao:

      Je, istina je da je Ustav promijenjen radi ugrađivanja odredaba koje se tiču primjene prava EU u Hrvatskoj i sudjelovanja u europskim institucijama. Tada je promijenjena i odredba o državnom referendumu i propisano je da je za uspjeh referenduma potrebna većina glasova onih koji su izašli na referendum. Sada bi se ta odredba morala primijeniti kad i ako bude raspisan referendum za ustavnu definiciju braka.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s