Je li Vlada zaista odustala od outsourcinga u javnom sektoru

VD-hrtPotaknuta potrebom konsolidiranja javnih financija i smanjenja proračunskog deficita u vrijeme dugotrajne ekonomske krize, Vlada je u travnju 2014. objavila dokument (točnije ppt prezentaciju) pod nazivom „Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi – prilike za javni sektor i gospodarstvo.“ U njemu je, kao jednu od mjera fiskalne konsolidacije, najavila provedbu vanjskog ugovaranja (outsourcing) neosnovnih tj. pratećih djelatnosti u javnom sektoru. To je jedno od devet područja kojim je Vlada nastojala provesti fiskalnu konsolidaciju u razdoblju 2014.-2016.

Navedenim je dokumentom uvedeno razlikovanje između tzv. osnovnih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Pri tome, Vlada je stala na stajalište da je upravljanje neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi u Hrvatskoj neučinkovito i da zbog toga treba razmotriti nekoliko modaliteta obavljanja tih poslova. Predviđena su tri pristupa poboljšanju obavljanja neosnovnih djelatnosti, tj. samostalno poboljšanje efikasnosti (in-house), osnivanje posebne javne kompanije za obavljanje neosnovnih djelatnosti (spin-off), te vanjsko ogovaranje odnosno izdvajanje neosnovnih djelatnosti (outsourcing), s time da se preferira model vanjskog ugovaranja. Predviđeno je ukupno šest skupina djelatnosti (čišćenje; održavanje; pranje i peglanje; priprema hrane i pića; prijevoz; zaštita) koje su trebale biti obuhvaćene ovim valom reforme. Prema podacima koje je Vlada predstavila, tom mjerom je obuhvaćeno 2,300 proračunskih korisnika u kojima je zaposleno 26,500 zaposlenika, dok su godišnji proračunski troškovi tih djelatnosti 3,4 milijarde kuna. Vlada nije najavljivala vanjsko ugovaranje obavljanja i osnovnih djelatnosti iako komparativna iskustva pokazuju da se nakon pomoćnih djelatnosti, obavljanje brojnih temeljnih djelatnosti također prepušta vanjskim pružateljima na temelju ugovora.

Nakon Vladine najave o izdvajanju neosnovnih djelatnosti, 17 sindikata organizirano je krenulo s prikupljanjem potpisa za referendum o potpunoj zabrani outsourcinga u javnom sektoru. Potpisom je referendum poduprlo 624,000 građana što je daleko iznad formalno propisanog broja potpisa potrebnog za raspisivanje državnog referenduma. Referendumska inicijativa je upućeni u saborsku proceduru s očekivanjem da će doći do raspisivanja referenduma sukladno prijedlogu sindikata.

U rujnu 2014. Vlada je objavila da će se reforma neosnovnih djelatnosti ostvariti primjenom prvog od tri prethodno predviđena modela, točnije samostalnim poboljšanjem efikasnosti (in-house), i to prvenstveno kroz zabranu novog zapošljavanja u tijelima državne uprave i javnim službama. Mediji i javnost su to protumačili kao odustajanje od primjene outsourcinga u javnom sektoru i prihvaćanje novog modela poboljšanja kvalitete obavljanja pomoćno-tehničkih poslova.

Na sjednici Vlade održanoj 25. rujna 2014. donesene su dvije odluke koje trebaju omogućiti primjenu tog modela reforme, a priopćenje za javnost nakon Vladine sjednice navodi:

„Vlada je na današnjoj sjednici (25. 9. 2014. op. a.) usvojila Odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske te Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama. Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić pojasnila je kako su navedene odluke u skladu s namjerom da se u oba sektora smanji broj službenika i namještenika i poslovanje racionalizira uslugama izvana.“

Donesene Vladine odluke kao mjere poboljšanja obavljanja pomoćno-tehničkih poslova i njihove racionalizacije zapravo predviđaju dvije osnovne mjere buduće navodne racionalizacije. Prva je zabrana zapošljavanja u državnoj upravi i javnim službama, a druga je povjeravanje obavljanja poslova vanjskim pružateljima. U odlukama se navodi da se u slučajevima u kojima se obavljanje poslova radnog mjesta namještenika ne može osigurati preraspodjelom poslova postojećih namještenika, njihovo obavljanje povjerit će se vanjskim pružateljima usluga u skladu s važećim propisima.

Na taj je način, uz zabranu zapošljavanja, Vlada kao pomoćnu odnosno sekundarnu mjeru ipak zadržala mogućnost angažiranja vanjskih pružatelja. Do toga će neminovno doći jer opseg posla ostaje nepromijenjen, a prirodni odljev zaposlenika u mirovinu povećat će pritisak na postojeće osoblje i otvoriti mogućnost angažiranja vanjskih pružatelja kad se obavljanje posla ne može osigurati preraspodjelom na postojeće zaposlenike.

Ono što se ne vidi iz donesenih odluka je u kakvoj je vezi zabrana zapošljavanja s povećanjem kvalitete obavljanja posla u nekoj javnoj organizaciji, jer se u ovu tzv. reformu i krenulo s pretpostavkom da je dosadašnji način obavljanja pomoćno-tehničkih poslova neučinkovit. Znači li manji broj zaposlenika, do čega će neminovno doći nakon stupanja na snagu navedenih odluka, ujedno i povećanje kvalitete obavljanja posla? Tko će i kako kontrolirati je li poduzeto sve da se poslovi preraspodijele na postojeće službenike, prije nego se pristupi anagažiranju vanjskih pružatelja.

Donošenjem navedenih odluka, Vlada nažalost nije poduzela nužne korake prema poboljšanju i racionalizaciji obavljanja pomoćnih poslova u javnom sektoru. U odlukama nema ni spomena o tome tko i u kojem roku će se pozabaviti uspostavom standarda kvalitete za navedene poslove za koje se pretpostavlja da nisu dovoljno kvalitetni.

Usprkos tome, postoji mogućnost uvođenja standarda kvalitete i neophodne reforme tog dijela javnog sektora. To bi svakako mogao polučiti pozitivne efekte kad bi se ozbiljno prišlo aktivnostima oko poboljšanja kvalitete u organizacijama javnog sektora. U tom segmentu ima prostora za orijentaciju na izvedbu (uspješnost) kao jedno od usmjerenja suvremenog javnog menadžmenta koje naglašava kvalitetu rezultata određene djelatnosti i mjerljive pokazatelje uspješnosti. Ujednačavanje i racionalizacija standarda obavljanja pomoćnih djelatnosti u javnim organizacijama, fleksibilniji oblici organizacije tih poslova uz potrebnu razinu slobode rukovodećeg osoblja praćenu s adekvatnim instrumentima kontrole samo su neki su od smjerova kojim bi trebalo krenuti u modernizaciju tog dijela poslova u javnom sektoru.

Konačno, javna i stručna rasprava oko poboljšanja obavljanja pomoćnih, ali i drugih poslova u javnom sektoru, ne treba biti sužena samo dimenziju javno/privatno. Potrebno se orijentirati i na moguće oblike suradnje između javnih organizacija i tražiti rješenja koja će osigurati poboljšanje kvalitete i eventualno smanjenje cijene obavljanja poslova uz njihovo istovremeno zadržavanje u okvirima javnog sektora. Na taj bi se način sačuvao ethos javne službe, dosegnuta razina radnih i socijalnih prava zaposlenika uz istovremeno podizanje kvalitete različite kategorije poslova (osnovnih i neosnovnih) koji se obavljaju u javnim organizacijama.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-9i

O autoru: Doc. dr. sc. Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Javna uprava i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s