Ah te javne službe, tko će shvatiti o čemu je tu zapravo riječ

VD-hrtU medijima i na društvenim mrežama prilično je glasno odjeknula vijest da je jedan od desetak sindikata koji djeluju u Zagrebačkom električnom tramvaju – podružnici Zagrebačkog holdinga – s Upravom te podružnice navodno postigao dogovor prema kojem prednost u zapošljavanju trebaju imati članovi obitelji sadašnjih zaposlenika. Dosjetljivi su se ZET-ovci sjetili da je potrebno zabetonirati stabilno zaposlenje u javnom sektoru ne samo za sebe već i za članove svojih obitelji. I sve su to lijepo stavili na papir i pohvali se time u svom sindikalnom listu.

Zapošljavanje članova obitelji zaposlenika poznata je praksa u velikim privatnim kompanijama koje na taj način osiguravaju privrženost svojih zaposlenika i njihovih obitelji kompaniji koja im svima osigurava „kruh na stol.“ Nema u tome ništa sporno. Vlasnik u svoju kompaniju može zaposliti koga god želi. Potpuno nesposobnog sina, suprugu, rođaka, prijatelja ili koga god već želi. Odgovoran će vlasnik, međutim, bez obzira na obiteljske veze, ipak provjeriti kako će budući zaposlenik doprinositi ostvarivanju ciljeva kompanije i koliko će utjecati na njezino poslovanje. Ipak, ovisno o veličini kompanije, moguće je uvijek imati nekoliko rezervnih, obično savjetničkih, mjesta za one koje treba zbrinuti, a koji zapravo kompaniji neće ništa značajno pridonositi. Uvijek je tu negdje neki ne pretjerano radišan ni inteligentan sin, član šire obitelji kojeg je zadesila neka obiteljska tragedija, pa mu treba osigurati neki izvor egzistencije, i sl. Ipak, takve „trule jabuke“ neće biti stavljene na ključna mjesta koja značajno utječu na razvoj kompanije, već na manje zahtjevne položaje na kojima neće moći napraviti (pre)veliku štetu. Usprkos svemu, to se radi prilično diskretno i u ograničenoj mjeri, ovisno o veličini i snazi kompanije i njezinim mogućnostima da pretrpi taj trošak radi postizanja nekog drugog vlasniku važnog i prihvatljivog cilja.

Vidjela žaba da se konja potkiva, pa i ona digla nogu!

Ugledali se tako promućurni ZET-ovci u ponajbolju praksu velikih i društveno odgovornih kompanija, pa pomislili da naprave nešto plemenito. Za koga? Pa, tko će kome, ako neće svoj svome! Treba pomoći svojoj djeci, suprugama i ostalima u ovim teškim vremenima kad se zaposlenje ionako teško nalazi. Odlučili tako ZET-ovski neimari napraviti „pritisak“ na upravu podružnice, a uprava kao svaka uprava, odlučila izaći u susret svojim zaposlenicima i u „dobroj vjeri voditi brigu o gore navedenom dogovoru.“ Svi zadovoljni. Jer, nema bolje i poželjnije situacije za svakog ozbiljnog poslodavca od zadovoljnog radnika. Pohvalili se tako uspješni sindikalisti:

„ZAPOŠLJAVANJE DJECE NAŠIH RADNIKA: Na sastanku predstavnika Sindikata vozača i prometnih radnika s Upravom podružnice postignut je dogovor da prioritet pri zapošljavanju u podružnicu ZET imaju djeca ili supružnici naših radnika. Na zahtjev Sindikata upućen prema Upravi podružnice i Upravi ZGH već je zaposlen veći broj parkirača i vozača autobusa, gdje se u dobroj vjeri vodila briga o gore navedenom dogovoru.

Nastavljamo s pritiskom za zapošljavanje još određenog broja vozača autobusa, parkirača (kako bi parkirači koji već rade na tim poslovima mogli, sukladno zahtjevu, ići u promet), vozača tramvaja i drugih radnika koji su neophodni za funkcioniranje podružnice u cijelosti.“

Eh, ali ima samo jedan mali problem u cijeloj toj dobronamjernoj akciji sindikalnih vođa u ZET-u. Zaposleni su kod pogrešnog poslodavca! ZET je trgovačko društvo u javnom vlasništvu, ogromnim dijelom financirano javnim novcem iz proračuna Grada Zagreba koje obavlja javnu službu. Gospodarsku javnu službu javnog prijevoza putnika, da budemo precizni. I to u području koje nije liberalizirano i gdje ne postoji nikakva konkurencija. ZET kao javna prijevozna kompanija u vlasništvu Grada Zagreba ima isključiva prava tramvajskog prijevoza u Zagrebu, a za uzvrat građanima pruža univerzalnu uslugu, po – još uvijek, koliko toliko – prihvatljivoj cijeni. Moglo bi se, doduše, tu svašta prigovoriti, posebno kad je riječ o visini cijene prijevoza, odsutnosti ozbiljnog zoniranja grada, itd., ali to nije predmet ovog teksta (možda nekog budućeg).

Dakle, dok je za privatnog poslodavca sasvim u redu da u svoje trgovačko društvo zaposli svu svoju bližu i daljnju rodbinu, te sve radno sposobne ljude iz svog rodnog kraja, to nije prihvatljivo za organizacije javnog sektora, bez obzira jesu li organizirane po načelima javnog ili privatnog prava. Dok god se financiraju javnim novcem i obavljaju javnu službu (gospodarsku ili negospodarsku) na njih se imaju primjenjivati pravila zapošljavanja koja bi trebala vrijediti za javni sektor. U tom je pogledu neumoljiv čl. 44 Ustava koji kaže: „Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.“ Svaki propis i praksa koja odudara od navedenog načela je problematična jer ne uvažava specifičnost javnog sektora i razloga zbog kojeg javni sektor postoji. Ako se od te specifičnosti želi odustati, potrebno je promijeniti temeljna Ustavna načela na kojima počiva ovo društvo.

Poseban je problem što u Hrvatskoj, nažalost, ne znamo dovoljno o javnim službama; što ne znamo da postoje gospodarske i negospodarske; što u našem pravnom sustavu uopće nemamo pojam „gospodarska javna služba“, već podrazumijevamo da su javne službe samo negospodarske djelatnosti, dok je sve što je gospodarsko nužno u režimu privatnog prava; što postoji preko desetak različitih pravnih termina koji se koriste u zakonodavstvu, a koji se sadržajno odnose na različite djelatnosti javnih službi; što ne poznajemo što se u pogledu javnih službi događa u zadnjih 30-ak godina u pravu Europske Unije koja razvija koncept „službi od općeg interesa“ i prepoznaje da tu postoje različite kategorije djelatnosti – gospodarske, negospodarske, socijalne; što postoje vrlo jake snage koje nastoje da se radno zakonodavstvo primjenjuje na sve kategorije zaposlenika neovisno o tome jesu li zaposleni kod javnog ili privatnog poslodavca, itd., itd.

Javne službe su dio javne uprave u kojima se preklapa javno i privatno pravo, uloga središnje države, ali i jedinica lokalne samouprave, na koje snažno utječe pravo EU te globalne tendencije (privatizacija, liberalizacija, a u zadnje vrijeme remunicipalizacija), te koje uglavnom imaju i posebnu sektorsku regulaciju i specifičnosti. Jer nije sasvim isto prevoziti putnike tramvajem, obrazovati djecu, skupljati komunalni otpad i brinuti o siročadi. A sve su to različite kategorije javnih službi.

Zbog svega navedenog, iznimno je problematično ono što se dogodilo u zagrebačkom ZET-u (ako se zaista dogodilo i ako sve nije samo “sindikalna reklama” kako tvrdi ZET-ovo priopćenje poslano medijima). To pokazuje koliko je erodiralo shvaćanje o tome što je javni interes, gdje je granica između javnog i privatnog interesa i koje su to djelatnosti koje se financiraju iz zajedničke blagajne pa se zbog toga obavljaju po posebnom pravnom režimu te koje su to, još uvijek značajno prisutne, fundamentalne razlike između organizacije i djelovanja javnog i privatnog sektora neovisno o možebitnoj jednakoj pravnoj formi koju te organizacije mogu imati.

U tom je pogledu pred nama dug i trnovit put.

Skraćeni link za ovaj tekst je: http://wp.me/p2R6LY-dD

O autoru: Doc. dr. sc. Vedran Đulabić, docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokretač i urednik bloga Administratio Publica

Oglasi

O autoru vdulabic

Izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić, izvanredni profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu // PhD, public administration and administrative law, associate professor, Faculty of Law, University of Zagreb
Galerija | Ovaj unos je objavljen u Javna uprava i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s